Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:
Vatikanski radio

Početna stranica / Crkva / Hrvatska

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran


„Krist, nada naša“ (1Tim 1,1) – geslo je jubilarnoga, 10. susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM-a) koji je okupio 30.000 mladih iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u subotu (29. travnja) u župama diljem ravne Đakovačko-osječke nadbiskupije, a jučer (30. travnja) u gradu heroju – Vukovaru.

Jučerašnji dan započeo je molitvom mladih na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata koju je predvodio predsjednik Odbora Hrvatske biskupske klonferencije za mlade zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. Obično od oltara krećemo prema groblju, a danas od grobova naših branitelja krećemo prema zajedništvu Euharistije, prema životu – prema Kristu koji je nada naša. Zato ovdje danas ne tugujemo, nego smo ponosni, zahvalni i puni nade. Ponosni smo na naše branitelje, ponosni jer su među nama stasali, živjeli i umrli ljudi spremni platiti najveću cijenu za slobodu, a bili su označeni znakom Kristova križa – poručio je biskup Gorski. Nakon molitve i paljenja svijeća kod središnjega križa, mladi su formirali procesiju te krenuli prema dvorcu Eltz, čije je dvorište postalo crkva na otvorenom u kojoj je održan središnji događaj ovoga jubilarnog Susreta hrvatske katoličke mladeži – euharistijsko slavlje koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić, u zajedništvu s tridesetak biskupa, među kojima su suslavili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Na početku misnoga slavlja mladima se obratio apostolski nuncij, istaknuvši kako je tijekom svoje službe u Hrvatskoj doživio što to znači Vukovar ne samo za prošlost, nego i za budućnost, za Hrvatsku i za druge blize krajeve. Gledajući na vas, dragi moji mladi, reći ću Svetom Ocu da sam danas vidio jedan krasan horizont za Crkvu i za Hrvatsku, još jedno živo svjedočenje u Crkvi i hrvatskome narodu – istaknuo je nadbiskup Alessandro D'Errico, dodavši kako papa Franjo molitvom prati ovo slavlje, a kao znak svoje posebne blizine uputio je i posebnu poruku koju je pročitao tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak. U poruci koju je potpisao državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin ističe se kako „Nasljednik svetoga Petra želi da geslo susreta 'Krist, naša nada' (1Tim, 1,1) potakne želju za odgovorom na poziv Krista Gospodina, koji je pravi pratitelj i prijatelj na životnome putu, Onaj koji nikada ne osuđuje, nego istinski ljubi svakoga od nas. (...) Upravo je u ovo uskrsno vrijeme znakovito uputiti se na hodočašće, kako biste susreli Krista Uskrsloga (...). Dragi mladi, Papa vas ohrabruje da otvorite vaša srca Bogu koji vas prati na životnome putu i tako čini čudesna djela, poučavajući vas što bi zapravo značila kršćanska nada, kako biste je mogli svjedočiti svugdje, a osobito u vašim zajednicama i gradovima“ – ističe se u poruci rimskoga biskupa Franje, koji je svim sudionicima Susreta uputio poseban apostolski blagoslov, ali i pozvao na molitvu za njega i njegovo služenje sveopćoj Crkvi.

Nakon što je evanđelje treće uskrsne nedjelje naviješteno na latinskom i bizantskom obredu, propovijed je uputio predvoditelj slavlja đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. Započeo je riječima apostola: „A mi se nadasmo!“, te upitao „nisu li dvojica žalosnih Isusovih učenika, koji napuštaju Jeruzalem te odlaze u Emaus, slika tolikih umornih, razočaranih i beznadnih ljudi. U njima se oslikavaju stvarne životne prilike i mnogih hrvatskih mladića i djevojaka. Sjetimo se samo onih koji su se do sada prijavili na desetke natječaja za radno mjesto, ali bezuspješno, te su u rješavanju svojih životnih pitanja morali potražiti 'izlaz' odlaskom u inozemstvo. (...) Nisu li dvojica učenika slika i tolikih vaših roditelja, žalosnih što vam ne uspijevaju pružiti ono što bi željeli; koji rade, ali ne primaju plaću; koji su zbog tuđe sebičnosti i neodgovornosti izgubili svoje radno mjesto?! Nisu li njih dvojica slika i onih poput mene, koji osjećaju da ne mogu ne govoriti i upućivati na zabrinjavajuće razmjere depopulacije Slavonije i naših hrvatskih sela i gradova?!“

Uskrsli ne nudi praznu utjehu – nastavio je propovjednik – nego nudi drugačiji pogled na istu stvarnost; novu nadu i novu perspektivu. Uskrsli Isus dvojicu učenika suočava s njima samima u svjetlu evanđeoske logike: 'O bezumni i srca spora'... da vjerujete u život koji se rađa iz smrti, da dozrijevanje uvijek ide pod ruku s križem i patnjom! O bezumni i srca spora da prihvatite da svijeća izgarajući svijetli; da se u životu ništa istinski vrijedno ne postiže bez muke, bez žrtve i umiranja sebi; da ovo društvo ne može postati bolje, humanije, poštenije i pravednije ako nema onih koji su spremni samoprijegorno služiti općem dobru; ako nema onih koji su spremni ljubiti i činiti dobro i onda kad nema uzdarja, ljubiti i onda kad treba oprostiti i biti veći od tuđih slabosti; da nema i ne može biti blagostanja i napretka ako nema vas koji ste spremni učiti, studirati, marljivo raditi, biti postojani u dobru, odustajati od veze, protekcije, mita i korupcije, od grešnih obrazaca ponašanja i od prizemne logike samo ovoga svijeta – poručio je metropolit Slavonske crkvene pokrajine.

I ovaj grad Vukovar u kojem smo danas okupljeni pruža nam snažnu pouku. Ovdje smo na osobit način kao narod iskusili da Bog svojih ne ostavlja, da u životu ne smijemo gledati samo na ljudske mogućnosti i granice, već da nam je računati i na Boga. Kad se dogodio slom i kad je potpuno iscrpljeni Vukovar pao, kad su čitavu Hrvatsku zahvatili tuga, razočaranje i dodatni strah, čitava je Hrvatska tada bila 'moliteljica' – po crkvama, na ulicama i trgovima. Od Krista nam je tada dolazila nada i davala nam snagu. I mi, draga mladosti, želimo danas iz Vukovara svom narodu i cijelome svijetu – vašim roditeljima i vršnjacima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskobama, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu. On je sigurno sidro naše stabilnosti, našega opstanka, On je nada naša – zaključio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić.

Nakon popričesne molitve i zahvale domaćina, mladima se obratio i predsjednik HBK nadbiskup Želimir Puljić te podsjetio kako su, potaknuti brigom za mlade koju je pokazao sv. papa Ivan Pavao II., hrvatski biskupi prije 20 godina krenuli u ovo hodočašće s mladima diljem domovine pod zastavom „S Kristom u treće tisućljeće“. U tom duhu osvrnuo se na protekle susrete te najavio sljedeći Susret hrvatske katoličke mladeži 2020. godine u Zagrebu. Nakon što su mladi Zagrebačke nadbiskupije od mladih Đakovačko-osječke nadbiskupije preuzeli „Križ mladih“, okupljenima se obratio i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je poručio mladima: „Zagreb vas čeka! U Zagrebu vas očekuje bl. Alojzije Stepinac! Dobrodošli svi u Zagreb 2020. godine!“, a mladima Zagrebačke nadbiskupije povjerio je organizaciju 11. SHKM-a.

S ovoga Susreta mladi su uputili i pismo papi Franji, u kojem između ostaloga stoji: „Samo u dubokom i prisnom zajedništvu s Kristom istinski se ostvaruju, obnavljaju i ispunjaju naši ljudski životi. Na tu ste nas istinu snažno upozorili već u svojoj prvoj apostolskoj pobudnici, podsjećajući nas da 'radost evanđelja ispunja srce i čitav život svakog onog koji susretne Isusa' (EG 1). (...) To želimo živjeti i svjedočiti i na tome želimo graditi i obnavljati svijet, svoju domovinu, gradove i sela u kojima živimo. Gdje god su ljudska srca slomljena, gdje je dostojanstvo pogaženo, gdje su mržnja i nepravda već mnogo toga uništile, mi želimo donositi nadu – Krista i trajno živjeti i svima svjedočiti njegovu ljubav.“

Upućujući na kraju najsrdačnije pozdrave, mladi su papi Franji izrazili duboku zahvalnost za svjedočanstvo koje pruža svojim životom i apostolskom službom, kao i za blagoslov koji je udijelio prigodom današnjega Susreta.

U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, 28. travnja održana je konferencija za novinare u prigodi održavanja 54. redovitog plenarnog zasjedanja HBK. Predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih priopćavanja riječki nadbiskup Ivan Devčić istaknuo je kako su na zasjedanju predstavljena izvješća komisija i odbora HBK, kao i da je prvoga dana zasjedanja predstavljen dokument Temeljne odredbe o odgoju i izobrazbi svećenika („Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis“) Kongregacije za kler. Istaknuo je kako taj novi tekst dolazi nakon dužega vremena, a njegova je posebnost u tome što je obilježen stilom govora i ponašanjem pape Franje. Dakle, primjetan je utjecaj njegova naučavanja i primjera – primijetio je nadbiskup. Dodao je kako se u dokumentu snažan naglasak stavlja na trajnu izobrazbu svećenika. Novost je i u tome što se kao obvezatno uvodi razdoblje prije stupanja u sjemenište, u kojemu kandidati i odgojitelji imaju prilike prepoznati je li u pojedinom slučaju riječ o autentičnom zvanju. To razdoblje treba trajati ne manje od jedne i ne više od dvije godine. U dokumentu se nadalje govori i o sjemenišnoj izgradnji, a naglasak se stavlja i na psihološku dimenziju. Nadbiskup Devčić također je najavio održavanje 6. hrvatskog socijalnog tjedna, od 4. do 12. studenog u Splitu, na temu „Perspektive hrvatske demografije, rad i obitelj“. Deseti jubilarni Susret hrvatske katoličke mladeži u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i gradu Vukovaru (29. i 30. travnja) najavio je predsjednik Odbora HBK za mlade zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. Pritom je ukazao na znakovitu i podudarnu činjenicu mjesta održavanja Susreta i same teme („Krist, nada naša“), jer tamo gdje je bilo najviše stradanja, u ljudima treba buditi nadu koja čestom umire. Biskup Gorski potom je kratko izvijestio kako se proteklih dana proslavila 50. obljetnica osnutka Ravnateljstva za hrvatsku inozemnu pastvu, a (nad)biskupi su prvoga dana sudjelovali na zahvalnom euharistijskom slavlju u zagrebačkoj prvostolnici. Istaknuo je kako gotovo dvjestotinjak HKM diljem svijeta ne djeluje samo na očuvanju vjere, već su to i svojevrsni hrvatski kulturni centri. Ovom prigodom podsjetio je i na veliki doprinos hrvatskoj inozemnoj pastvi sluge Božjega kardinala Franje Kuharića i mons. Vladimira Stankovića.