2013-12-02 18:30:54

Apostolska pobudnica 'Evangelii Gaudium'


Radost Evanđelja ispunja srce i cijeli život onih koji se susreću s Isusom – tim riječima započinje apostolska pobudnica 'Evangelii Gaudium', objavljena 26. studenog, u kojoj papa Franjo razmišlja o naviještanju Evanđelja u današnjem svijetu. Pritom je, među ostalim, obuhvatio i prinos Sinode održane u Vatikanu od 7. do 28. listopada prošle godine, o temi „Nova evangelizacija za prijenos vjere“.
Papa u pobudnici ističe nekoliko putova za hod Crkve sljedećih godina. Sveti Otac prije svega namjerava pokrenuti „novo evangelizacijsko razdoblje“, obilježeno radošću. Snažan je to poziv svima krštenima da obnovljenim žarom i dinamizmom drugima donose Isusovu ljubav koju osjećaju u svojem životu, kao i radost i ljepotu njegova prijateljstva, i to u stalnom poslanju. Kršćani su pozvani biti „evangelizatori s Duhom“, koji mole i rade; na njihovim usnama ima odjekivati prvi navještaj ili 'kerygma': Isus Krist te voli, dao je svoj život kako bi te spasio, i sada je živ, kraj tebe, svakoga dana, da te prosvijetli, ojača, da te oslobodi.
Druga je točka obnova u kreativnosti i odvažnosti, počevši od nove prvotne svježine Evanđelja. Potrebno je pastoralno i misionarsko obraćenje, koje ne može ostaviti stvari onakvima kakve jesu, te reforma crkvenih struktura kako bi sve postale više misionarske. Sveti Otac misli i na „preobrazbu papinstva“, na putu veće kolegijalnosti i zdrave decentralizacije. Valja pronaći nove putove i kreativne metode, i ne bojati se ponovno razmotriti običaje i pravila Crkve koji nisu izravno povezani s jezgrom Evanđelja, a od kojih su se neki u prošlosti čvrsto ukorijenili. Papa, osim toga, ističe da je potrebno povećati odgovornost laikâ, koje pretjerani klerikalizam drži na rubu odlukâ, te da valja proširiti prostor za veću nazočnost ženâ u Crkvi, i posebno na mjestima na kojima se donose važne odluke.
Treće, potrebna je otvorena, gostoljubiva i milosrdna Crkva. Papa potiče Crkvu da njezina vrata budu uvijek otvorena. Crkva je mjesto milosrđa, a ne osude, jer Bog se u praštanju nikada ne umara. Ni vrata sakramenata ne bi se trebala zatvarati iz bilo kojega razloga. Euharistija nije nagrada za savršene, nego velikodušni lijek i hrana za slabe. Takva uvjerenja imaju i pastoralne posljedice, koje smo pozvani razmatrati mudro i odvažno.
Često se ponašamo kao nadzornici milosti, a ne kao oni koji ju podupiru. Međutim, Crkva nije carina; ona je očev dom u kojemu ima mjesta za svakog čovjeka, zajedno s njegovim teškim životom – stoji u pobudnici. Papa Franjo ponovno ističe da mu je draža Crkva koja je ranjena i prljava zbog toga što je izišla na ulice, nego Crkva koja je zatvorena u spletu obuzetosti i procedurâ. Ako nešto ima pobuditi u nama sveti nemir … to je činjenica da brojna naša braća žive bez Isusova prijateljstva.
Navještaj Evanđelja treba imati pozitivna obilježja: blizinu, poštovanje, sućut, strpljenje za napor na putu dozrijevanja. I svećenici u propovijedima imaju izbjegavati čisto moralističko ili indoktrinirano propovijedanje; a propovijedi imaju biti pozitivne kako ljude ne bi ostavile „zarobljene negativnošću“, nego im uvijek imaju pružati nadu, rabeći riječi koje pale žar u srcima.
Četvrta je točka, dijalog i susret s drugim kršćanima (ekumenizam je, naime, neizostavni put evangelizacije), s drugim religijama (što je uvjet potreban za mir u svijetu), kao i s nevjernicima. Taj dijalog valja voditi u jasnomu i radosnomu identitetu koji ne potamnjuje evangelizaciju. Pritom Papa posebno primjećuje da u ovo vrijeme veliku važnost zadobiva odnos s muslimanima.
Ponizno moli zemlje islamske tradicije da kršćanima jamče vjersku slobodu, vodeći također računa o slobodi koju islamski vjernici uživaju u zapadnim zemljama! Protiveći se pokušaju da se religije stave u područje privatnosti, Papa ističe da dužno poštovanje prema manjinama agnostika i nevjernika ne smije prigušiti uvjerenja vjernika koji su u većini.
I na kraju, peto poglavlje: Neka Crkva bude proročki glas, sposoban odvažno govoriti … i protiv struje. Sveti Otac tu ponovno ističe opredjeljenje Crkve za siromašne, i traži siromašnu Crkvu za siromašne. Upozorava na sadašnji gospodarski sustav koji je – kako je istaknuo – u temelju nepravedan. Takvo gospodarstvo ubija jer prevladava zakon jačega. Današnja kultura odbacivanja potaknula je nešto novo: isključeni, naime, nisu izrabljeni, nego su otpad, 'višak'.
Molim Gospodina da nam podari više političara koji uistinu imaju na srcu društvo, narod, život siromašnih! – ističe Sveti Otac u pobudnici. Kršćanske zajednice koje zaboravljaju siromašne osuđene su na rasulo. Među tim slabima za koje se Crkva želi brinuti nalaze se i djeca koja se imaju roditi, a koja su najnezaštićenija i najnevinija od svih… Težnja da se problemi riješe uklanjanjem ljudskoga života, nije znak napretka – ističe Sveti Otac te napominje da obitelj prolazi kroz duboku kulturnu krizu koja podupire način života koji izobličava obiteljske veze. Osim toga, Papa upozorava i na nove progone kršćana.
Pobudnica završava molitvom Mariji, 'Majci evangelizacije'. Gledajući Majku Božju, povjerujmo ponovno u revolucionarnu snagu nježnosti i ljubavi.








All the contents on this site are copyrighted ©.