2018-04-15 16:33:00

Osvrt na knjigu ″Božja znanost″ – pripremio Marito Mihovil Letica


U prethodnome prilogu bijaše riječi o Ruđeru Boškoviću i drugim svećenicima znanstvenicima te o spojivosti znanosti i osobne vjere u Boga. Naposljetku sam najavio današnji prilog posvećen knjizi ″Božja znanost″.

Posrijedi je publikacija koja se u izdanju Večernjega lista pojavila pred Uskrs. Sadržava svjedočanstva 26 hrvatskih i svjetskih znanstvenika o osobnoj vjeri u Boga. Među njima su genetičari, fizičari, astronomi, matematičari, filozofi, filolozi, inženjeri, arhitekti, liječnici, pravni stručnjaci, muzikolozi, pedagozi...

Sociolog i publicist prof. dr. Slaven Letica pridobio je birano mnoštvo uglednih znanstvenika iz različitih područja da za svrhu objavljivanja dotične knjige javno progovore o vlastitoj vjeri. ″Kao idejni začetnik i priređivač ove knjige tražio sam naslov koji bi najbolje izrazio njezin smisao, njezino, na neki način, misionarsko poslanje″, napisao je profesor Letica te nastavio: ″Kako je svim piscima knjige jasan i blizak pojam božanske providnosti, dvojio sam između naslova ʹBožanska znanostʹ i citata naslova u svijetu znanstvenika-vjernika hvaljene knjige ʹBožji jezikʹ, pisca proslova ovoj knjizi Francisa S. Collinsa. Na kraju sam, u dogovoru s uredništvom Večernjeg lista, odlučio da knjiga nosi ʹcollinsovskiʹ naslov ʹBožja znanostʹ, uvjeren da piscima knjige, istodobno znanstvenicima i vjernicima, u traganju za novim znanstvenim otkrićima i spoznajama vjera u Boga pomaže, a ne odmaže.″

Na početku spomenutoga proslova naslovljenog ″Znanost zapravo može biti sredstvo vjerovanja″, genetičar Francis Collins, voditelj Američkog instituta za zdravstvo i Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskoga genoma, uvjereno ističe: ″Ja sam znanstvenik i vjernik i ne vidim nikakav sukob između tih dvaju svjetonazora. Kao direktor projekta ljudskog genoma vodio sam konzorcij znanstvenika kroz čitanje 3,1 bilijuna slova ljudskog genoma, tj. priručnika o našoj DNK. Kao vjernik, vidim DNK, informacijsku molekulu svih živih bića, kao Božji jezik, a eleganciju i složenost naših organizama i ostale prirode kao odraz Božjeg plana. / Nisam uvijek prihvaćao takve poglede. Sedamdesetih godina, kao diplomirani student fizikalne kemije, bio sam ateist i nisam nalazio razloge za pretpostavke o postojanju bilo kakvih istina izvan matematike, fizike i kemije.″

Sjevernoirski matematičar John Lennox, specijaliziran za teoriju grupa i filozofiju znanosti, ističe kako nije slučajno da su Galilei, Kepler, Newton i Clerk Maxwell vjerovali u Boga. ″Newton je vidio ono što, nažalost, danas mnogi ljudi ne mogu vidjeti, a to je da Bog i znanost nisu alternativna objašnjenja. Bog je izvršitelj koji je osmislio i koji održava svemir; a znanost nam govori kako svemir funkcionira i o zakonima koji upravljaju ponašanjem svemira″, napisao je John Lennox.

U nemogućnosti da se osvrnem na sva u knjizi sadržana svjedočanstva, a dojedno se iskazuje vrijednim i zanimljivim, spomenut ću samo neka.

Da znanost ne obuhvaća svu stvarnost te da nije ni jedini, a možda ni najbolji način dohvaćanja istine, kaže filozof znanosti i fizičar prof. dr. Stipe Kutleša. ″Ona, dakle, ne može odgovoriti na pitanja smisla; znanost odgovara na pitanje kako svijet i stvari u njemu funkcioniraju, ali ne odgovara na to zašto postoji svijet″, veli profesor Kutleša i objašnjava: ″Ta su pitanja i odgovori predmet filozofije, teologije i religije. Prirodna znanost ne može dokazivati Boga jer to nadilazi njezino područje. Bog je iznad znanosti i za njegovo postojanje ili nepostojanje ne mogu vrijediti znanstveni kriteriji.″ Stipe Kutleša zaključuje: ″I sama je znanost jedno čudo jer nam stalno otkriva nove slojeve stvarnosti i približava nas istini. A istina je Bog i samo Bog, kako to navode i filozofi. Prema tome, ipak bi bila točnija tvrdnja da znanost prije vodi u vjeru i religioznost nego u ateizam.″

Dolazimo do Petra Tomeva Mitrikeskoga, doktora znanosti koji ponajvećma istražuje genetiku mikroorganizama. ″Često me pitaju zašto vjerujem. Nisam li znanstvenik?! Odgovor je jednostavan: zbog ljubavi prema Gospodinu″, kaže otvoreno kršćanski doktor Tomev Mitrikeski te razvijajući vlastito stajalište ističe i retorički pita: ″Bog nije znanstveno pitanje. Znanost se zanima za tvar (svijet),a vjera za duh (Boga), a između njih je bitna i nepremostiva razlika. Pa kako onda neki tvrde da su znanost i vjera suprotstavljene?″

Filozofkinja i sveučilišna docentica Marija Selak veli da vjera daje prostor za iskorak jer nas podsjeća da nikad ne možemo znati sve, zbog čega uvijek možemo napredovati u svome znanju, te dodaje da nam ideja božanskog bića koje, za razliku od nas, ima apsolutno znanje, istodobno pruža nadu da je to znanje moguće zato što je svijet prožet umom i vođen razumom, posjeduje određeni red i logiku stvari. Marija Selak zaključuje riječima: ″U svijetu utemeljenom na tehno-znanstvenom napretku, koji se rijetko dovodi u pitanje, vjera uči scijentizam da ne bude dogmatičan, iako je nekad bilo obrnuto. A borba protiv dogmi posao je znanstvenika i poziv vjernika.″

Teorijski fizičar i znanstveni etičar prof. dr. Marijan Šunjić kaže da je u 20. stoljeću nekoliko revolucionarnih obrata u znanosti – kvantna fizika, teorija relativnosti, fizika kompleksnih sustava itd. – potpuno porušilo postavke na kojima se temelji scijentizam, a te su postavke između ostaloga materijalizam i naivna vjera u svemoćnu i egzaktnu ″znanstvenu metodu″ i ″znanstvenu istinu″. U svjedočanstvu profesora Šunjića čitamo: ″Odmah na početku izjavljujem – ja sam vjernik i znanstvenik. Tim redom.″ Prilazeći problematici višestruko uvjetovanih odnosa vjere i znanosti s pozicije znanstvenika koji raspolaže golemim osobnim iskustvom, ali i uvidom u rezultate brojnih interdisciplinarnih studija, profesor Marijan Šunjić uvjereno i argumentirano svjedoči da se ″znanost i religija ne samo ne isključuju nego se, unatoč svim povremenim nesporazumima izazvanim ultimativnom složenošću, mogu plodonosno upotpunjavati.″








All the contents on this site are copyrighted ©.