2018-04-01 16:39:00

O blagdanu Uskrsa, Isusovu uskrsnuću i pashalnome otajstvu – Marito Mihovil Letica.


Židov Isus ili hebrejski Jehošua iz grada Nazareta u Galileji jest nova Pasha. Žrtvom na križu izbavlja iz sužanjstva grijeha i smrti ne samo Židove nego i pripadnike svih naroda. O pashi Isus govori na brojnim svetopisamskim mjestima, primjerice u 26. poglavlju ″Evanđelja po Mateju″ gdje je riječ o pashalnoj večeri, ustanovljenju Euharistije: ″Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: ʹGdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?ʹ On reče: ʹIdite u grad tomu i tomu i recite mu: 'Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima'ʹ″ (Mt 26,17-19). Zanimljivim biva spomenuti da je u brojnim jezicima, mahom romanskim, izraz za Uskrs ili Vazam upravo riječ ″pasha″: talijanski ″Pasqua″, francuski ″Pâques″, španjolski ″Pasquas″; dok u nekim slavenskim jezicima Uskrs je doslovno ″Velika noć″: npr. češki ″Velikonoce″, poljski ″Wielkanoc″.

Približno u isto proljetno vrijeme kada kršćani slave Uskrs, Židovi se proslavljanjem osmodnevnoga blagdana Pashe – ili Pesaha, kako običavaju zvati taj blagdan – prisjećaju izlaska iz egipatskoga ropstva. Židovima, jednako kao i kršćanima, povijest je ujedno povijest spasenja. Riječ je o jednoj jedinstvenoj povijesti koja je i temporalna i soteriološka te, s obzirom na svoj cilj i ispunjenje, eshatološka.

Valja napomenuti da je Pesah jedan od tri hodočasnička blagdana kada svi Židovi, koji to mogu, pohode Jeruzalem. Slavljenje Pesaha započinje večer uoči prvoga dana ovog blagdana blagovanjem večere koja se zove ″seder″. Ta hebrejska riječ znači ″red, redoslijed″. Čitanje i pjevanje Hagade – obredne knjige koja kronološki opisuje život Židova u Egiptu i njihov izlazak iz tamošnjega ropstva pod Mojsijevim vodstvom – osnovni je dio sedera. Jela u obrednoj večeri, molitve, Hagada i svi drugi običaji odvijaju se po strogo utvrđenu redu. Uz beskvasni kruh i druga blagdanska jela vlastita Pesahu, na stolu su i četiri čaše koje simboliziraju četiri načina na koje je Bog izbavio Izraelce iz misirskog iliti egipatskog ropstva. Postavlja se i peta čaša, za Elijahua odnosno Iliju. Naime, ostavlja se jedno prazno mjesto uz stol i jedna čaša na stolu za proroka Iliju jer se vjeruje da će ponovno doći i nagovijestiti Mesiju.

Jedan od najvažnijih događaja za vrijeme blagovanja ove večere jest pitanje koje postavlja najmlađi član obitelji: ″Po čemu je ova noć drukčija od ostalih?″ A najstariji za stolom mu odgovara evocirajući Mojsijeve riječi zapisane u 13. poglavlju ″Knjige Izlaska″:

″Bili smo robovi faraonovi u Egiptu, ali Gospodin naš Bog izveo nas je odande snažnom rukom i ispruženom mišicom. I da Sveti, blagoslovljen neka bude, nije izveo naše očeve iz Egipta, mi bismo i naša djeca i djeca naše djece još uvijek bili robovi faraonovi u Egiptu. Stoga je naša dužnost zahvaljivati, hvaliti, pohvaljivati, slaviti, uzvisivati, častiti, blagoslivljati... Onoga koji je sva ova čudesa učinio za naše očeve i za nas. On nas je izveo iz ropstva na slobodu, iz žalosti u radost, iz tugovanja u proslavu, iz tame na veliko svjetlo, i iz sužanjstva u spasenje. Stoga zapjevajmo pred Njim novu pjesmu, Aleluja!″

I tako mi kršćani dospijevamo do važnog i neotklonjivog pitanja. Što bismo odgovorili onomu tko bi nas upitao: ″Po čemu je uskrsno jutro drukčije od ostalih?″ Što danas, na Uskrs, nakon vazmene noći, zapravo slavimo?

Odgovor, ako želimo da bude autentičan, ima doći iz dubine vjere, iz dubokog i životodajnog zdenca vjere, gdje voda živa u vječni struji život. Nemojmo s uma smetnuti riječi apostola Pavla iz 15. poglavlja ″Prve poslanice Korinćanima″: ″Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo. Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša″ (1 Kor 15,13-14). Dakle, iz Pavlovih riječi jasno slijedi da nije moguće biti kršćanski vjernik a ne vjerovati u stvarnost Kristova uskrsnuća. Krist treba uskrsnuti u našim srcima.

Isus Krist je za nas i naše spasenje podnio muku i umro na križu – ali nije mrtav, uskrsnuo je. Živ je i daruje nam život. U tom smislu možemo reći da dokaz uskrsnuća nije prazan Isusov grob – nego punina Života kojega nam Krist donosi i daruje svojim uskrsnućem. U 6. poglavlju ″Poslanice Rimljanima″ apostol Pavao kaže: ″Ako smo doista s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću. Ovo znamo: naš je stari čovjek zajedno s njim raspet da onemoća ovo grešno tijelo te više ne robujemo grijehu″ (Rim 6,5-6).

Zajedno s Pavlom možemo ustvrditi da je Bog po uskrsnuću svoga sina Jedinca obeskrijepio smrt i čovjeku otvorio pristup u život vječni. Uzeo nas je u naručje te nas iz mraka smrti i propadljivosti uveo u svjetlo vječnoga života. Kao što je Izraelce izveo iz ropstva egipatskoga, Bog je svima koji vjeruju u Njega i uskrsnuće Njegova Sina ponudio oslobođenje od ropstva grijeha i smrti. S ranjenim i raspetim Kristom umro je i naš stari grijeh – bivamo rođeni na novi život u zajedništvu sa Sinom Božjim i samim Bogom.

Uskrsnuće Isusa Krista, Mesije, Pomazanika – što treba osobito istaknuti – konkretan je povijesni događaj, a ne samo događaj vjere kako to tumače neki suvremeni teolozi, primjerice Rudolf Bultmann. O povjesnosti dotičnoga događaja svjedoče brojni novozavjetni tekstovi, a najizričitije ″Djela apostolska″ u 10. poglavlju: ″Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje – ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima – nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih″ (Dj 10,40-41).

Naposljetku zaključimo da na Uskrs slavimo povijesni događaj s posljedicama za vječnost, događaj koji je zemaljske horizonte uzvisio i razvio u nebeske perspektive, događaj koji nam – harmonizirajući biološki i eshatološki život – nudi Život vječni. Uskrs je povijesni događaj kozmičke pobjede Života nad smrću. Takvo spasonosno i životodajno povezivanje zemaljskog s nebeskim, povijesnog s kozmičkim, bijaše dano učiniti samo Bogočovjeku Isusu Kristu – pravom čovjeku i pravomu Bogu.

Poštovane slušateljice i poštovani slušatelji Vatikanskoga radija, na dobro vam došlo sveto Uskrsnuće Gospodinovo! Sretan vam Uskrs!








All the contents on this site are copyrighted ©.