Vijesti iz života Crkve u Bosni i Hercegovini – pripremio msgr. Ivo Tomašević

U Nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu 5. ožujka održan je zajednički susret članova Austrijske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Predsjedali su nadbiskup bečki kardinal Christoph Schönborn, predsjednik Austrijske BK, i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Biskupske konferencije BiH. Uz sve članove Biskupske konferencije BiH sudjelovalo je 11 članova Austrijske biskupske konferencije koji su po prvi puta svoje redovito zasjedanje održali u Sarajevu od 5. do 8. ožujka. Na zajedničkom zasjedanju također su sudjelovali apostolski nunciji iz Austrije i Bosne i Hercegovine mons. Peter-Stephan Zurbriggen i mons. Luigi Pezzuto. U Zajedničkoj izjavi nakon susreta, između ostalog, stoji:

„Biskupi Bosne i Hercegovine zahvalni su svojoj subraći u biskupstvu iz Austrije da su ovamo došli kako bi zajednički molili, jedni druge susreli, upoznali se, izmijenili razmišljanja te da bi podijelili radost i žalost ljudi i Crkve u Bosni i Hercegovini. Posjeta biskupa na 'Nedjelju solidarnosti', koja se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uvijek obilježava na treću korizmenu nedjelju, važan je znak. Prilozima ove nedjelje pomaže se potrebitima koji su ostali u Bosni i Hercegovini i koji još uvijek trpe posljedice rata. Svojim dolaskom ovamo austrijski biskupi dali su svjestan znak posebno i ponajprije mladim ljudima koji već godinama napuštaju ovu zemlju odlazeći prema zapadnoj Europi, a mnogi od njih idu u Austriju... Crkva i mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini nisu zaboravili da su brojne karitativne institucije iz Austrije, kao što su Caritas ili Kirche in Not, kao i akcije poput 'Nachbar in Not' i mnogi pojedinci pomogli tijekom nedavnoga rata u velikoj nevolji“, stoji u Zajedničkoj izjavi biskupa iz Austrije i Bosne i Hercegovine uz podsjećanje na Austrijanku s. Berchmanu Leidenix, drinsku mučenicu, i blaženog Ivana Merza, zaštitnika mladeži austrijskih korijena.       

„Održavanjem svoga plenarnog zasjedanja austrijski biskupi idu stopama papa Ivana Pavla II. i Franje, koji su pohodili Sarajevo kao glasnici mira i time htjeli pomoći u liječenju ratnih i poratnih rana. Posjet austrijskog episkopata je u isto vrijeme znak solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovini koja je tijekom rata od 1992. do 1995. godine i u vremenu nakon rata podnijela brojna iskušenja. U mnogim dijelovima zemlje katolicima prijeti potpuni nestanak. Svojom posjetom biskupi žele ohrabriti one koji su ostali i njima prenijeti nadu u budućnost. Impresivno je djelovanje Crkve u Bosni i Hercegovini: brojne crkvene školske, odgojne i socijalne institucije otvorene su za sve ljude bez obzira na vjeroispovijest i time su živi svjedok nade i konkretne kršćanske ljubavi. Stoga austrijski biskupi žele i nadalje biti nositelji raznih inicijativa koje bi trebale pomoći vjernicima koji ovdje žive da ponovno uzmu život u svoje ruke i da skladno žive i surađuju s drugima...  Mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine došli su u Austriju zbog rata. Pronašli su zaštitu i sigurnost i istovremeno obogatili zemlju. Radi njih i radi Bosne i Hercegovine treba se nadati da će mnogi od njih ponovno vidjeti budućnost u svojoj domovini, vratiti se i pri tome pomoći u obnovi i obogaćivanju zemlje“, stoji u Izjavi članova Austrijske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Austrijski biskupi slavili su svete mise u: katedrali Srca Isusova gdje je izravni potomak obitelji Habsburg, gđa Camilla Habsburg-Lothringen darovala relikvije blaženoga Karla Austrijskoga, zatim u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu, u franjevačkom samostanu sv. Pavla gdje djeluje Franjevačka teologija i u Nadbiskupijskom misijskom međunarodnom sjemeništu Redemptoris Mater te u crkvi Kraljice krunice koja je i svetište Drinskih mučenica. Susreli su se i s Predsjedništvom BiH te trojicom vjerskih predstavnika, a pohodili su i pojedine crkvene institucije.

U novoizgrađenoj samostanskoj i župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u kraljevskom gradu Jajcu u Središnjoj Bosni u Banjolučkoj biskupiji, koju je mržnja razorila, a ljubav ponovno izgradila, na Treću nedjelju korizme, 4. ožujka, slavljeno je središnje euharistijsko slavlje korizmene akcije Hrvatskog Caritasa „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH“. Euharistijsko slavlje je predvodio banjolučki biskup i predsjednik Caritasa banjolučke biskupije mons. Franjo Komarica, a prigodnu propovijed imao je biskup varaždinski i predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Josip Mrzljak, a u koncelebraciji su bili ravnatelji Caritasa BiH i Hrvatskog Caritasa te ravnatelji dijecezanskih Caritasa iz Banje Luke i Sarajeva. Pozdrav svima uputio je franjevački gvardijan i župnik fra Anto Šimunović. „Dvanaesti je Tjedan solidarnosti. Nismo posustali, a nadam se da nećemo u organizaciji ovoga tjedna zajedništva, molitve jednih za druge, a po mogućnosti i materijalnog darivanja i pomaganja. Na to nas potiče živa Božja riječ koju posebno slušamo svake nedjelje i promišljamo kako ju ostvariti u našem svakdanjem životu“, kazao je biskup Mrzljak u prigodnoj propovijedi.

Okrugli stol u organizaciji Europske akademije Banjolučke biskupije pod nazivom „Hrvati - katolici u entitetu RS-a u BiH - stanje i perspektive“, održan je 27. veljače u Banjoj Luci. „Prve poratne godine, kada je interes za povratak bio najizraženiji nisu polučile očekivane rezultate zbog namjernog odugovlačenja s administrativnim mjerama oko povrata zauzetih kuća i stanova. Godinama nije bilo pomoći za život i obnovu kuća onih koji su se vratili. Napadi na povratnike i njihovu imovinu; uskraćivanje osnovnih ljudskih prava: zapošljavanje i školovanje djece; nemogućnost sudjelovanja u političkom životu – medijska izoliranost i nezainteresiranost za situaciju Hrvata na ovom području, sve su to razlozi koji su preostalu hrvatsku populaciju doveli u vrlo težak položaj. U potpunosti su bili prepušteni sami sebi, napušteni od entitetskih vlasti, od međunarodnih organizacija, kao i od vlastitih hrvatskih političara. Jedine adrese na koje su se ljudi mogli obraćati bili su biskupija i biskupijski Caritas“, kazao je u svom izlaganju ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije mons. Miljenko Aničić.

Zagrebačku prvostolnicu i grob bl. Alojzija Stepinca, 3. ožujka pohodili su vjernici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije pod geslom „in nomine Domini". Tisuću i petsto hodočasnika, predvođenih mostarsko-duvanjskim biskupom i upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom Perićem te pedesetak dijecezanskih i redovničkih svećenika, kao i redovnica više redovničkih zajednica, u jutarnjim satima ispunili su trg ispred Stepinčeve katedrale. Hodočasnički molitveni program velikog biskupijskog hodočašća u zagrebačku katedralu, u prigodi 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije blaženog kardinala, sastojao se od zajedničkog pokorničkog bogoslužja, ispovijedi, osobne pobožnosti bl. Alojziju te Mise koju je predvodio biskup Perić.

Na treći korizmeni petak, 2. ožujka u katedrali Srca Isusova Euharistijsko slavlje predvodio je dr. sc. fra Anto Popović, profesor na Franjevačkoj teologiji u Nedžarićima te propovijedao na temu: „Josip Stadler, apostol kršćanske ljubavi“.