Pročitaj članak Idi na menu

Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:

Papa Franjo \ Dokumenti

Papa novom Apostolskom konstitucijom reformira katoličko obrazovanje

Predstavljanje nove apostolske konstitucije pape Franje "Veritatis gaudium" (Vatikan, 30. siječnja 2018.) - ANSA

30/01/2018 16:38

U Vatikanu je jučer (29. siječnja) predstavljena nova apostolska konstitucija pape Franje „Veritatis gaudium – Radost istine“ o crkvenim sveučilištima i fakultetima. U dokumentu se, među ostalim, potiče studiranje „otvorena duha i na koljenima“, unaprjeđenje znanstvenog istraživanja te promicanje susreta i dijaloga, ne zaboravljajući pritom opciju za najsiromašnije. Radost istine – objasnio je Papa – izražava nemir ljudskog srca dok ne pronađe i ne stanuje u Božjem svjetlu, i dok to svjetlo ne podijeli sa svima. Istina pak nije apstraktna ideja, već je to Isus – istaknuo je Sveti Otac. Dodajmo da će se konstitucija početi provoditi od sljedeće akademske godine.

„Veritatis gaudium“ donosi nove uredbe vezane uz crkvene studijske institucije koje su dosad bile uređene apostolskom konstitucijom sv. Ivana Pavla II. „Sapientia christiana – Kršćanska mudrost“ koja je objavljena 1979. godine. Papa Franjo je objasnio da je, skoro 40 godina nakon objavljivanja spomenutog dokumenta, nužno i žurno njegovo unaprjeđenje. I dok taj dokument ostaje potpuno valjan u svojoj proročkoj viziji i jasnoći izražaja, bilo je potrebno uključiti norme i odluke koje su u međuvremenu donesene, uzimajući u obzir razvoj sveučilišnih studija, koji se dogodio u posljednjih nekoliko desetljeća, kao i promijenjeni društveno-kulturni kontekst na svjetskoj razini.

Papa Franjo u dokumentu nudi četiri kriterija za obnovu i ponovno pokretanje prinosa crkvenih studija misionarskoj Crkvi u izlasku. Prvi i najvažniji kriterij je kontemplacija te duhovno, intelektualno i egzistencijalno uvođenje u srce kerigme, naime, u uvijek novu i privlačnu Radosnu vijest Isusa Krista. A ta se Radosna vijest danas očituje kao opredjeljenje za posljednje, za one koje društvo odbacuje i ostavlja po strani, a ta opcija treba prožimati predstavljanje i daljnje proučavanje kršćanske istine – napisao je Sveti Otac.

Drugi je kriterij dijalog na svim područjima, ne samo kao puki taktički stav, nego kao nutarnja potreba da u zajednici doživimo radost Istine i da potpunije cijenimo njen značaj i praktične posljedice. Naše je naviještanje Evanđelja i Crkvenog nauka pozvano promicati kulturu susreta, u velikodušnoj i otvorenoj suradnji svih pozitivnih sila koje pridonose rastu opće ljudske svijesti; kulturu susreta među svim autentičnim i živim kulturama, zahvaljujući međusobnoj razmjeni darova svake u tom svijetlom prostoru koji otvara Božja ljubav prema svim njegovim stvorenjima – stoji u dokumentu.

Treći je pak kriterij interdisciplinarnost i transdisciplinarnost koja se provodi mudro i kreativno u svjetlu Objave. Riječ je o tome da se, putem različitih programa koje predlažu crkveni studiji, ponudi različite discipline što odgovara višeslojnom bogatstvu stvarnosti koju otkriva događaj Objave, a koja opet skladno i dinamično konvergira u jedinstvu njezinog transcendentnog izvora kao i njene povijesne i metapovijesne intencionalnosti. Konačno, četvrti se kriterij tiče hitne potrebe „umrežavanja“ među različitim ustanovama koje diljem svijeta njeguju i promiču crkvene studije. Riječ je o davanju novog impulsa znanstvenom istraživanju, o razvijanju novih specijaliziranih centara sposobnih za dublji dijalog s različitim znanstvenim područjima.

Središnji dio dokumenta je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu Konstitucije, koji se tiče općih normi, Sveti Otac objašnjava narav i svrhu crkvenih sveučilišta i fakulteta. Naime, to su one ustanove visokog obrazovanja koje je kanonski ustanovila ili odobrila Sveta Stolica, a koje istražuju svete ili s njima povezane znanosti te mogu davati akademske stupnjeve za što ih je ovlastila Sveta Stolica. Mogu biti bilo crkveno sveučilište ili fakultet „sui generis“, bilo crkveni fakultet unutar katoličkog sveučilišta, bilo pak crkveni fakultet unutar drugoga sveučilišta.

Dokument također regulira akademsku zajednicu i njezino upravljanje, kao i izbor nastavnika koje uvijek mora karakterizirati čestiti život, doktrinalni integritet i predanost dužnosti. Konstitucija također donosi norme koje trebaju ispunjavati studenti, te određuje ulogu zaposlenika, uprave i drugih službi. Studijski pak program treba uzeti u obzir zdrava postignuća koja proizlaze iz znanstvenog napretka koji može pridonijeti odgovaranju na aktualna pitanja. Konstitucija nadalje poziva na pravednu slobodu istraživanja i podučavanja, ali također podsjeća da je istinska sloboda u proučavanju nužno sadržana unutar granica Riječi Božje, kako ju neprekidno naučava Crkveno Učiteljstvo, te se istinska sloboda u proučavanju nužno temelji na čvrstom pristajanju uz Riječ Božju i poštovanju Crkvenog Učiteljstva čija je dužnost autentično tumačiti Riječ Božju.

Crkvene su ustanove pozvane pažljivo pomiriti znanstvene potrebe s pastoralnim potrebama naroda Božjega. Dokument također obrađuje pitanje akademskih stupnjeva, didaktičkih oruđa, ekonomske uprave, strateškog planiranja i suradnje među fakultetima. U drugom pak dijelu koji se tiče „posebnih normi“, Konstitucija se dotiče posebnosti teološkog i filozofskog studija, te studija kanonskog prava.

30/01/2018 16:38