Pročitaj članak Idi na menu

Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:

Crkva \ Hrvatska

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Pogled na Dubrovnik - AP

25/01/2018 17:53

„Unutarcrkveni dijalog, suradnja i suodgovornost“ – bila je tema 58. teološko-pastoralnog tjedna (TPT) koji je od 23. do 25. siječnja, u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održan u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.

Govoreći o ovogodišnjoj temi, veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kazao je kako bi bilo vrijedno proučiti prinose što su ih teološko-pastoralni tjedni tijekom proteklih desetljeća imali u promicanju unutarcrkvenoga dijaloga u Crkvi hrvatskoga jezičnog područja. Osvrnuo se i na Drugu sinodu koja se održava u Zagrebačkoj nadbiskupiji, izrazivši „vjerničku zahvalnost Božjoj providnosti za iznimno iskustvo crkvenog zajedništva, za otvorenost, velikodušnost i zauzetost članova u zajedničkom djelu Sinode, za bogatstvo promišljanja i prijedloga kako bi se pridonijelo obnovi i dobrobiti partikularne Crkve, a posebno za molitvu, blizinu i posvješćivanje duha suradnje i suodgovornosti u zajedničkom hodu Crkve i njezinom poslanju u hrvatskom društvu“. Zagrebački nadbiskup istaknuo je da je jedino sredstvo komunikacije u crkvenoj zajednici dijalog, da on nema alternative te ga je potrebno promicati strpljivo i ustrajno na svim razinama; od župskih zajednica do biskupijskih tijela suodlučivanja, kao i međubiskupijske crkvene suradnje, posebno na nacionalnoj razini – istaknuo je kardinal, pojasnivši kako različitost izraza i oblika mišljenja i djelovanja u Crkvi nisu isključivi nego objedinjeni i nadahnuti na istoj temeljnoj istini Evanđelja. Na otvorenju TPT-a nazočni su bili i predstavnici drugih kršćanskih Crkvi i vjerskih zajednica, kao i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić te predstavnici državne i gradske vlasti.

U predavanju pod naslovom „Hijerarhijska struktura Crkve u dijalogu i suradnji“ o samome pojmu suodgovornosti podrobnije je progovorio zagrebački pomoćni biskup dr. Ivan Šaško. S jedne strane nikada prije nije bilo toliko raznih vijeća, odbora, formalnih i neformalnih skupina, pomoću kojih djeluje opća Crkva (od koncila preko Biskupske sinode, do raznih širih i užih dikasterija), kao i naše biskupijske, župske i druge zajednice. No, s druge strane, nailazi se i na ozračje nezadovoljstva ili razočaranja, s time da je ponegdje živ dojam (pojačavan ovisno o konkretnim pitanjima) da tzv. 'hijerarhijske strukture' nisu dovoljno otvorene, da nedostatno komuniciraju između sebe te da ne pružaju priliku djelovanja vjernicima laicima – kazao je predavač, odmah pojasnivši kako se u uobičajenoj uporabi pod hijerarhijskom strukturom zapravo misli na vlast (ne na službu kao služenje) koju imaju biskupi i prezbiteri.

Gledajući iz otajstva Crkve i sakramentalne zbilje, suodgovornost je ispravno shvaćena samo u kontekstu zajedništva (communio) i poslanja (missio). Ako se iz vidika izgubi ta širina, pomoću pojma 'suodgovornosti' ide se tragom klerikalizacije laika ili unutarcrkvene formacije crkvenih službenika, ne pazeći da se poziv laika ponajprije odnosi na unošenje i prožimanje evanđeljem svih onih stvarnosti koje tvore redoviti osobni i društveni život. Kada se pak govori o zajedničkoj crkvenoj odgovornosti, referentna točka nije crkveno upravljanje niti pastoralna skrb, nego zajednička zauzetost u svjedočenju vjere, u izražavanju kršćanske vjere u konkretnosti življenja – istaknuo je biskup Šaško. Suodgovornost priziva odgovornost; odgovornost upućuje na odgovor, a odgovor na poziv. Odgovornost je pak usko povezana s prepoznavanjem poziva i s odgovorom na njega. Teološki gledano, a Crkvu treba ponajprije gledati s toga motrišta, središnja točka je u izlasku iz 'vlasničkoga' odnosa i davanju mjesta načelu darovanosti. Taj rječnik ne zvuči primjenjivo, ali to je zbilja Crkve i samo se na tome može graditi, jer polazi od Krista, a ne od ljudskih struktura – zaključio je pomoćni zagrebački biskup dr. Ivan Šaško.

Sadašnji apostolski nuncij na Malti i u Libiji, a donedavno nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Alessandro D'Errico uputio je priopćenje u svezi s navodima koji su se ovih dana pojavili u hrvatskim medijima, osobito u navodima u emisiji HRT-a od 22. siječnja:

„Što se tiče govorenja i pisanja o mojoj hipotetskoj ulozi u slučaju zagrebačkih Prebendara i njihova bivšeg dekana mons. Mije Gabrića, želio bih razjasniti samo dvije stvari:

1. Nikada nisam upoznao odvjetnika Budimira i sigurno ga nisam nikada susreo.
2. U čitavom tom događaju, moja je uloga bila samo ta da prenesem kardinalu Josipu Bozaniću dokumentaciju u svezi tog slučaja koja je došla iz Rima. Ništa više od toga. Sve ostalo je čista fantazija“ – stoji u priopćenju nadbiskupa D'Errica.

Prigodom Feste sv. Vlaha 2018. godine, dubrovački biskup Mate Uzinić uputio je tradicionalnu poruku štovateljima sv. Vlaha u Domovini i iseljeništvu. Festa sv. Vlaha, koju ove godine u miru, slobodi i blagostanju slavimo po 1046. put, Festa je svih nas u Gradu i Domovini, ali i svih vas koji ste ih zbog različitih razloga morali napustiti. Iako vas i ovogodišnja Festa sv. Vlaha zatječe izvan Grada i u tuđini, u nju smo svi zajedno uključeni, a biti dionikom Feste dar je koji nas sve povezuje, ali i obvezuje – piše dubrovački biskup. Po životu i mučeničkoj smrti sv. Vlaha, njegovoj ulozi u slavnoj prošlosti Grada i Biskupije, kojima se objavio kao zaštitnik i branitelj, milost Božja dodirnula je naše pretke osposobljavajući ih za očuvanje slobode, bivajući im nadahnuće za sva ona djela koja sačinjavaju našu dubrovačku posebnost, čineći nas ponosnima zbog slavne prošlosti, ali i zahvalnima zbog današnjega mira, slobode i blagostanja. Zbog toga Festa sv. Vlaha ujedno obvezuje štovatelje da otvoreni Božjoj milosti, Gradu i biskupiji, ali i svim krajevima u kojima se nalaze, u skladu s primljenim nadahnućem i primjerom sv. Vlaha, daju svoj vlastiti pečat. To je način da očuvamo ono što smo primili i s čim se s pravom ponosimo, ali i da to obogatimo i obogaćeno proslijedimo dalje, budućim naraštajima. To je i poziv da se više trudimo oko zajedničkoga dobra postajući jedni drugima ono što je sv. Vlaho bio i jest ovomu Gradu, biskupiji i svima nama. Poziv je to koji stoljećima, ne gubeći na aktualnosti, i danas odzvanja: Izdignimo se iznad vlastitih interesa, stavljajući se u službu zajedničkog dobra – poručio je dubrovački biskup Mate Uzinić.

25/01/2018 17:53