2018-01-16 20:12:00

Dani biskupa Ivana Antunovića 2018. – prilog pripremila Nela Skenderović


Katoličko društvo “Ivan Antunović” priredilo je i ove godine “Dane biskupa Ivana Antunovića 2018.” Dani su započeli u nedjelju 7. siječnja svečanom misom u subotičkoj katedrali-bazilici Sv. Terezije Avilske, koja se služila o 130. obljetnici smrti prvoga preporoditelja bačkih Hrvata, naslovnog biskupa u Kalači (u današnjoj Mađarskoj) i bačkog hrvatskog pisca, biskupa Ivana Antunovića. Predvoditelj misnoga slavlja je bio predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović” vlč. dr. Ivica Ivanković Radak u zajedništvu s još devetoricom svećenika.

Govoreći o smislu blagdana Krštenja Gospodinova, dr. Ivanković Radak je u propovijedi naglasio kako nas blagdan krštenja Gospodinova i sakrament krštenja koji je svaki kršćanin primio, podsjeća na naš kršćanski identitet. Ujedno, sama po sebi nam se danas nameće i misao o djelovanju Ivana Antunovića, koji je zalaganjem za jezik i kulturu bunjevačkog življa u ono doba, nastojao sačuvati njihov identitet. Usko surađujući s čelnicima Hrvatskoga narodnog preporoda, kojemu je i sam pripadao, nastojao je i svoj bunjevački rod sačuvati od nestajanja. Njegovo nas djelovanje potiče, poziva i danas na zauzeti vjernički i društveni angažman. Zapravo, biskup Antunović nam pokazuje kako crkveni i vjernički rad može ići skupa s kulturnim i društvenim nastojanjima.

Identitet je nešto snažno zapisano u nama samima, u našem ljudskom biću. Bio to kršćanski ili nacionalni, radilo se o nečemu trećemu, po onome što jesmo, uvijek ćemo biti prepoznatljivi. Identitet je zapravo skup različitih osobina koje nas karakteriziraju i čine drukčijima od drugih, i to ne u smislu razjedinjenosti i protivnosti jednih spram drugih, nego u smislu originalnosti, tj. da je svatko od nas jedinstveno stvorenje, kći i sin Božji, što nastojimo osvijestiti današnjim blagdanom.

Upravo nas kršćanski identitet obilježava kao nešto temeljito. Sami smo svjesni da ukoliko ne živimo dostojni toga poziva i identiteta, narušavamo sliku Božju na koju smo stvoreni. Molimo danas za milost ponosa i radosti, jer nismo siročad, nego smo djeca Božja, te da nam to bude nadahnuće u našem životu, istaknuo je propovjednik.

Na misi je pjevao katedralni zbor „Albe Vidaković” pod ravnanjem Miroslava Stantića i uz orguljsku pratnju mr. Kornelija Vizina. Uz članove Društva na misi je sudjelovao i veći broj vjernika.

U okviru Dana se u petak, 12. siječnja, održao XXVI. Razgovor, koji je ove godine posvećen aktualnoj problematici iseljavanja i života u iseljeništvu.

Prigodna predavanja u pastoralnom centru „Augustinianum” održali su katedralni župnik, mons. Stjepan Beretić i nacionalni ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, koji je iznio svoje dojmove.

Doista mi je drago što sam mogao sudjelovati u XXVI. Razgovorima i posebno mi je drago što su to doista bili razgovori. Na predavanju smo čuli samo jednu stranu, ali u raspravi smo kasnije doista i razgovarali, razmijenili mišljenja i svoja iskustva o tom fenomenu hrvatskog iseljeništva koje je doista razgranato. Vidjeli smo i razmjere hrvatskoga iseljeništva, vidjeli smo prilike u kojima oni žive i onda smo posebno stavili fokus na našu hrvatsku inozemnu pastvu, odnosno na dušobrižništvo, pastoral među našim hrvatskim iseljenicima. Ovaj pastoral je organiziran u 187 hrvatskih katoličkih misija, zajednica, centara i župa širom svijeta. Vidjeli smo isto tako da je 96 od tih 187 misija smješteno u Njemačkoj, dakle, više od pola misija je tamo, ali isto tako ne manjka naših misija niti u Sjevernoj Americi gdje ih je 17 i u Kanadi 17, u Oceaniji također imamo 15 misija. Možda su katoličke misije najslabije zastupljene u Južnoj Americi gdje ima puno Hrvata, ali, nažalost, nema puno naših misijskih postaja.

U misijama je 197 svećenika, dvije trećine od njih su redovnici, a trenutno niti jedan iz subotičke biskupije, kazao je dr. Markić.

Najveći izazov s kojim se susrećemo trenutno jest novi val iseljavanja hrvatskih ljudi iz naših domovina, dakle iz Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, iz ovih država gdje su Hrvati nacionalna manjina. Taj val je, prema nekim procjenama, dosegao već blizu 200 tisuća ljudi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. To je velika brojka za naš, relativno mali narod. Njih u inozemstvu, u iseljeništvu, čeka solidna mreža hrvatskih katoličkih misija i centara, a tamo gdje to nije bio slučaj, kao što je u Irskoj, osnovali smo u studenom pretprošle godine, dakle 2016., novu misiju. To je naša 187. Hrvatska katolička misija u Dublinu u Irskoj.

„Razgovor“ je tradicionalno okupljanje Hrvata u Subotici koje je započela Hrvatska prosvjetna zajednica na čelu s biskupom Lajčom Budanovićem 1934. godine. Razgovor ima određenu aktualnu temu od značaja za život zajednice u Bačkoj. Redovito je održavan do 1941. te od 1990. godine, kada ga je obnovio Institut (danas Katoličko društvo) Ivan Antunović.








All the contents on this site are copyrighted ©.