Papa Diplomatskom zboru: Branite mir i promičite razoružanje

Zaštita života, zauzimanje za mir koji je opće priznat kao jedno od najviših vrijednosti koje treba tražiti i štititi, a uz koje je izravno povezano i zauzimanje za razoružavanje; osim toga, obitelj, briga za migrante i njihovu integraciju, vjerska sloboda, pravo na rad i očuvanje okoliša – samo su glavne teme o kojima je papa Franjo govorio primivši Diplomatski zbor ovjerovljen pri Svetoj Stolici u tradicionalnu audijenciju koja se održava početkom godine poradi čestitanja nove godine.

Papa je među ostalim podsjetio da se ove godine obilježava 100. obljetnica završetka Prvoga svjetskog rata, kao i 70 godina od usvajanja u Ujedinjenim narodima, 1948. godine, Opće deklaracije o ljudskim pravima. Sveti je Otac pritom ponovno istaknuo središnji položaj dostojanstva osobe, budući da ju je Bog želio i stvorio na svoju sliku i priliku. Njezin je položaj važan kako bi se uklonili zidovi koji razdvajaju ljudsku obitelj, te kako bi se potaknuo cjeloviti ljudski razvoj.

Međutim – primijetio je Papa – kroz vrijeme, ponajviše slijedom društvenih nemira 1968. godine, tumačenje se nekih prava postupno mijenjalo, tako da je uključilo mnoštvo drugih prava koja su nerijetko u međusobno suprotstavljeni. To – prema Papinim riječima – nije uvijek podupiralo promicanje prijateljskih odnosa među narodimâ, i može u određenom paradoksalnom smislu dovesti do toga da se u ime ljudskih prava uspostave suvremeni oblici ideološke kolonizacije jačih i bogatijih na štetu slabijih i siromašnih. Mnoga su prava još i danas kršena, a prvo je među njima pravo na život, na slobodu i nepovredivost svakog ljudskog bića.

Nisu samo ratovi i nasilje ti koji vrijeđaju ljudska prava – napomenuo je Papa te tu spomenuo nedužnu djecu odbačenu prije rođenja, starije osobe, žene koje su često podvrgnute nasilju u vlastitoj obitelji, kao i one koji su žrtve trgovine ljudima. Štititi pravo na život i tjelesni integritet znači također štititi pravo na zdravlje i podupirati jednostavan pristup liječenju i zdravstvenoj skrbi za sve ljude. Pravo na život obuhvaća također zauzimanje za mir pred zastranjujućom logikom rata – napomenuo je papa Franjo te primijetio da traženje mira kao preduvjeta za razvoj zahtijeva suzbijanje nepravde i iskorjenjivanje, na nenasilan način, uzroke nesloge koji vode do rata.

Širenje oružja još više otežava stanjâ sukoba i uključuje goleme ljudske i materijalna gubitke koji ugrožavaju razvoj i traženje trajnoga mira. U tom je kontekstu Papa spomenuo usvajanje Sporazuma o zabrani nuklearnoga oružja, ostvareno prošle godine, te potaknuo miran i što je više moguće opširan razgovor o toj temi, koji će izbjegavati polarizacije u međunarodnoj zajednici što se tiče tako osjetljive teme.

I Sveta Stolica je potpisala i ratificirala taj dokument – podsjetio je Papa te ponovno istaknuo čvrsto uvjerenje da se eventualna razilaženja u mišljenjima među narodima ne trebaju rješavati pribjegavanjem oružju, nego pregovorima. U tom je smislu papa Franjo istaknuo da je vrlo važno da se podupre svaki pokušaj dijaloga na Korejskom poluotoku, kao i inicijative u svrhu mira u Siriji. Osim obnove građevina u toj zemlji, još je važnije obnoviti srcâ, nanovo isplesti mrežu uzajamnoga povjerenja koje je nezaobilazni preduvjet za napredovanje bilo kojeg društva. U tom je procesu vrlo važno štititi vjerske manjine, među kojima su kršćani, koji – kako je istaknuo Sveti Otac – već stoljećima aktivno pridonose povijesti Sirije.

Jednako je tako važan – po Papinu mišljenju – povratak u domovinu brojnih izbjeglica koji su primljeni u obližnjim zemljama, posebice u Jordanu, Libanonu i Turskoj, kojima svi trebaju zahvaliti i poduprijeti ih. Međunarodna je zajednica pozvana zauzeti se kako bi uspostavila uvjete za povratak u domovinu izbjeglica iz Sirije – napomenuo je Papa te kazao da je volja za dijalogom potrebna i u Iraku. Potom je posebne misli posvetio Izraelcima i Palestincima ističući da je zbog 60 godina sukoba prijeko potrebno pronaći političko rješenje koje će omogućiti na tom prostoru nazočnost dviju neovisnih država unutar međunarodno priznatih granica.

Papa Franjo nije zaboravio ni sve dramatičniju političku i humanitarnu krizu u Venezueli, poželjevši da izbori predviđeni za ovu godinu potaknu rješenje sadašnjih sukoba, te da se u toj zemlji može ponovno mirno gledati na budućnost. Potom je spomenuo trpljenje u više krajeva afričkoga kontinenta, posebice u Južnom Sudanu, Demokratskoj Republici Kongo, Somaliji, Nigeriji i Srednjoafričkoj Republici, gdje je pravu na život prijeti bezobzirno iskorištavanje bogatstava, terorizam, množenje naoružanih skupina i dugotrajni sukobi.

Osvrt na sukob u Ukrajini, potaknuo je Svetoga Oca da govori o obitelji, koju se danas – prema njegovim riječima – posebice na Zapadu smatra zastarjelom ustanovom. Umjesto stabilnosti konačnog projekta, danas se prednost daje prolaznim vezama. Ali, ne može se održati kuća izgrađena na pijesku krhkih i nestabilnih odnosa – upozorio je papa Franjo napominjući da su hitno potrebne politike koje će poduprijeti obitelj o kojoj – dodao je – ovisi budućnosti i razvoj zemalja.

Nezanimanje za obitelj ima još jednu dramatičnu posljedicu, a to je pad nataliteta – primijetio je Papa, a onda spomenuo i obitelji uništene zbog siromaštva, rata i migracijâ. Pritom je posebno istaknuo dramu djece koja sama prelaze granice između juga i sjevera svijeta, a koja su često žrtve trgovine ljudima. Danas se mnogo govori o migrantima i selilaštvu, ali ne treba zaboraviti da su migracije uvijek postojale. Što se toga tiče valja izići iz raširene retorike i krenuti od bitne tvrdnje da su pred nama prije svega osobe – napomenuo je Papa.

Spomenuvši ovogodišnju poruku za Svjetski dan mira, Sveti je Otac ponovno potaknuo na prihvat migranata, njihovo promicanje, zaštitu i integraciju, te posebno zahvalio Italiji, Grčkoj i Njemačkoj za njihovo zauzimanje na tom području. Pritom se osvrnuo na Europu, ističući da ju dolazak migranata treba potaknuti da ponovno otkrije svoju kulturnu i vjersku baštinu, kako bi, postajući ponovno svjesna vrijednosti na kojima je izgrađena, istodobno mogla održati živom vlastitu tradiciju, te i dalje biti gostoljubivo mjesto, i glasnica mira i razvoja.

Privlačeći pozornost na pripreme u Ujedinjenim narodima za usvajanje dvaju svjetskih sporazuma o izbjeglicama i u svrhu sigurnih i uređenih migracija, papa Franjo je podsjetio na načela solidarnosti i uzajamne pomoći, te još jednom istaknuo integraciju. Integracija je dvosmjerni proces, s uzajamnim pravima i dužnostima – istaknuo je te objasnio – Tko prima pozvan je promicati cjeloviti ljudski razvoj, dok se od onoga tko je primljen traži prijeko potrebno prilagođivanje odredbama zemlje koja ga ugošćuje, kao i poštovanje njezinih identitetskih načela.

Sveta Stolica se ne miješa u odluke koje imaju donijeti države, ali smatra da treba izvršavati ulogu 'podsjećanja' na načela čovječnosti i bratstva, ne zaboravljajući odnos s vjerskim zajednicama – istaknuo je papa Franjo te spomenuo i pravo na slobodu mišljenja, savjesti i religije, koje uključuje slobodu promjene religije.

Papa je osim toga istaknuo i važnost prava na rad, iako je to danas – kako je rekao - slabo raspoloživo dobro, posebice za mlade. Često je lako izgubiti posao čak zbog postupne sve veće uporabe tehnologije i strojeva koji su sve savršeniji i točniji, i koji su u stanju zamijeniti čovjeka – kazao je te primijetio da se s jedne strane utvrđuje neravnomjerna raspodjela mogućnosti za rad, a s druge pak se uočava težnja da se od onih koji rade očekuju sve brži ritam rada. U tom je smislu Papa spomenuo i sve veći broj djece koje se uključuje u radne aktivnosti, kao i žrtava novih oblika ropstva.

Na kraju je Sveti Otac podsjetio na dužnosti svakog pojedinca prema zajednici, te posebnu pozornost posvetio brizi o našem planetu. Spomenuo je potrese u Meksiku i Iranu, uragane na Karibima, na obalama Sjedinjenih Američkih Država i na Filipinima, ali istaknuo i važnu odgovornost čovjeka u odnosu prema prirodi.