Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Osim što danas slavimo Mariju kao Bogorodicu, Bogomajku, slavimo i otajstvo svoga bogosinovstva i svoga bogokćerinstva. U to otajstvo smo i mi 'uvučeni' jer je jedna iz našeg ljudskog roda, žena, postala Bogorodica, a mi smo – po Onome kojega je rodila – dobili mogućnost postati sinovi i kćeri Božji – istaknuo je dubrovački biskup Mate Uzinić, predvodeći 1. siječnja, na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira, večernju Euharistiju u dubrovačkoj katedrali. Govoreći o Papinoj poruci za 51. svjetski dan mira, koja nosi naslov „Migranti i izbjeglice – muškarci i žene u potrazi za mirom“, pozvao je na promjenu mentaliteta prema onima koji u Dubrovnik dolaze u potrazi za svojom egzistencijom, ne doduše iz Azije i Afrike, nego iz Slavonije ili Bosne i Hercegovine. S tim u vezi posebice je dotaknuo pitanje iznajmljivanja stanova; vodi li nas u iznajmljivanju onima koji dolaze u potrazi za poslom, ali i obiteljima s brojnom djecom, samo materijalni interes ili vidimo i čovjeka u potrebi kojemu bismo mogli nekako pomoći – upitao je dubrovački biskup, pozvavši vjernike da pročišćenim pogledom u našoj braći i sestrama prepoznaju sinove i kćeri Božje.

Tradicija koja traje od 2001. godine, kada je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u svojoj božićnoj poruci najavio da će biskupi zagrebačke Crkve, u namjeri da i na vanjski način podupru i ohrabre obitelji s brojnijom djecom, nastojati osobno krstiti svako peto dijete u obiteljima Nadbiskupije, nastavljena je i u protekloj, 2017. godini – izvijestio je Tiskovni ured zagrebačke nadbiskupije. Tako je u 2017. godini u Zagrebačkoj nadbiskupiji kršteno 83 djece iz obitelji s brojnijom djecom. Bilo je 56 krštenja petoga djeteta, 17 krštenja 6. djeteta, 7 krštenja 7. djeteta, dva krštenja 8. djeteta te jedno krštenje 12. djeteta u obitelji. Prigodom krštenja, koje redovito podjeljuje biskup ili delegat Nadbiskupskoga duhovnog stola, Zagrebačka nadbiskupija daruje obitelj svakog djeteta Biblijom, ali i novčanim darom u iznosu od 3000 kuna. Ukupno je tako u 2017. godini Zagrebačka nadbiskupija darovala 249.000 kuna kao pomoć obiteljima s brojnijom djecom.

Prvi novogodišnji broj Glasa Koncila, s nadnevkom 7. siječnja, na naslovnoj stranici donosi fotografiju uprizorenja živih jaslica ispred dubrovačke katedrale, a u tekstu pod naslovom „Koliko smo spremni štititi vječne božićne vrijednosti?“ izvješćuje o proslavi Božića diljem Hrvatske – u pjesmi, radosti, molitvi i zajedništvu.

„Jesu li uopće moguće reforme?“ – naslov je komentara koji potpisuje urednik Ivan Miklenić, ističući kako „svi najavljeni reformski pokušaji i u 2018. godini neće moći dati potrebne rezultate ako se u Hrvatskoj ne poradi na stvarnoj tranziciji, na očevidnom razbijanju svih nelegitimnih i nelegalnih mreža i interesnih skupina, ako se stvarno ne oslobode političke stranke, izborni sustav, sve komponente pravosudnoga sustava i ako ne zažive tolerantna pluralnost i demokracija“.

Ovomu dodajmo kako je na stranicama novoga broja Glasa Koncila objavljena i cjelovita izjava Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o neprihvatljivosti rodne ideologije i Istanbulske konvencije.

Četvrta Sveta ura, od ukupno devet, održat će se večeras (4. siječnja), na prvi četvrtak u mjesecu, u župama u kojima djeluju oci dehonijanci – u zagrebačkoj Trnovčici i Kutinskoj Slatini. Sveta ura – klanjanje pred Presvetim kao čin zadovoljštine Srcu Isusovu – u župi BDM Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea u zagrebačkoj Trnovčici održat će se od 23 sata do ponoći, a u Kutinskoj Slatini, u župi bl. Alojzija Stepinca, bdjenje će započeti Svetom Misom u 20 sati i nastaviti se euharistijskim klanjanjem. Nakane su za svećenike dehonijance, za nova svećenička i redovnička zvanja, za beatifikaciju o. Dehona i kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca.

Pobožnost se održava u sklopu Dehonijanske godine koju je inicirala Hrvatska dehonijanska mladež, a povod su joj proslave važnih jubileja u lipnju ove godine: 175. obljetnice rođenja o. Dehona (1843.) i 150. obljetnice njegova svećeničkog ređenja (1868.), 140. obljetnice Družbe dehonijanca (1878.), 15. obljetnice Hrvatske dehonijanske mladeži (2003.) te 25. obljetnice Župe u Trnovčici (1993.).

I ove će godine u organizaciji Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj mali misionari – Pjevači Betlehemske zvijezde iz dviju zagrebačkih župa (Gračani i Sveti Duh) pohoditi zagrebački Kaptol i Novu Ves. Sutra, uoči svetkovine Bogojavljenja, kada se obilježava i Dan Papinskog misijskog djela Svetog Djetinjstva, maleni pjevači Betlehemske zvijezde posjetit će crkvene ustanove, knjižare katoličkih izdavača, samostane, svećenike i sve one koji ih žele primiti. Najprije odlaze na Nadbiskupski duhovni stol, gdje ih dočekuje jedan od pomoćnih biskupa te djelatnici svećenici i laici. Darovi koje mali misionari prikupljaju darovat će se središnjem fondu Papinskoga Djela svetog Djetinjstva, te će se preko različitih projekata rasporediti najpotrebitijoj djeci u misijskim zemljama.

Pohod Pjevača Betlehemske zvijezde ima ishodište u nekadašnjoj tradiciji dječjeg čestitanja u božićno vrijeme. U Hrvatskom zagorju zvali su se zvezdari, u Podravini betlehemari, u Dalmaciji, Istri i drugim primorskim krajevima koledari ili negdje drugdje čestitari. Djeca su obilazila susjede i rođake te su bila skromno darivana voćem, kolačima i kojim novčićem. U susjednoj Austriji i nekim drugim europskim zemljama postojao je sličan običaj. Koruški Slovenac Janez Rovan, svećenik salezijanac iz Klagenfurta, pokrenuo je među djecom 1954. akciju Pjevača Betlehemske zvijezde (Sternsingern) i predložio im da pođu u manjim skupinama čestitati Božić, ali da ne skupljaju novčane priloge za svoje potrebe, nego za svoje siromašne vršnjake u misijskim zemljama. Danas Papinsko misijsko Djelo svetog Djetinjstva podupire na tisuće projekata solidarnosti pod geslom „Djeca pomažu djeci“, a od 2015. godine Pjevači Betlehemske zvijezde uvršteni su na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.