Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

„Dok danas u sebi s Marijom pohranjujemo božićno otajstvo i dok božićne događaje prebiremo u svom srcu, osjećamo se obdareni Božjim blagoslovom i jedni drugima izražavamo dobre želje za godinu koju smo započeli. No, naše čestitke i dobre želje ne bi smjele ostati sužene i zatvorene na pojedinačne i obiteljske prilike te na samo naše hrvatsko društvo. Biblijska čestitka koju smo danas čuli poučava da naše čestitke trebaju biti otvorene za mir i blagostanje za čitav ljudski rod“, poručio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić, predvodeći danas na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira svečanu euharistiju u đakovačkoj katedrali bazilici Sv. Petra.

Nadbiskup Hranić potom se osvrnuo na ovogodišnju poruku pape Franje uz Svjetski dan mira, u kojoj Papa skreće osobitu pozornost na 250 milijuna migranata u svijetu, od kojih su 22,5 milijuna izbjeglice iz područja zahvaćenih ratom. Istaknuo je kako Papa poziva na „kontemplativni pogled“ na tu problematiku, jer smo svi „dio iste obitelji, doseljenici i mjesno pučanstvo koje ih prima, i svi imamo jednako pravo koristiti prirodna dobra, koja su namijenjena svima, kao što nas to uči i socijalni nauk Crkve“.

„Zahtjevna je ovogodišnja Papina poruka za Svjetski dan mira. Od svih nas traži otvorenost uma i srca i ozbiljna nastojanja kako bismo, u okviru poštovanja zahtjeva nacionalne sigurnosti, ipak pokazali veću širinu u prihvaćanju drugih i drugačijih, kako bismo im se posvetili, prihvatili ih i integrirali u naše društvo kao sebi jednaku i dragu braću i sestre“, zaključio je đakovačko-osječki nadbiskup, poželjevši svima sretnu i Božjim blagoslovom ispunjenu 2018. godinu.

Jučer, na blagdan Svete Obitelji, ujedno posljednji dan građanske godine, u zagrebačkoj je prvostolnici Svetu Misu zahvalnicu, u zajedništvu s pomoćnim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, predslavio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Propovijed je izrekao biskup Mijo Gorski koji je istaknuo kako Crkva, svjesna nezamjenjive uloge obitelji, stavlja pred naše oči nazaretsku obitelj u kojoj nam je Bog dao divan uzor obiteljskih kreposti i uzajamne ljubavi, te nas potiče da ju nasljedujemo. Sveta Obitelj nije nedostižan ideal: ona je model, izazov i putokaz koji vrijedi nasljedovati – istaknuo je biskup Gorski. Budući da je obitelj najvažnije mjesto ljudskog roda – kazao je nadalje – nije nikakvo čudo da protivnik Boga i čovječanstva, Đavao, upravo tu nastoji raniti čovjeka i razoriti djelo Božje ljubavi. Tamo gdje je moguće ostvariti najveću svetost, na tom su području moguća i najveća zla: bolesna zloporaba seksualnosti, slobode i znanja. I danas smo svjedoci tolikih teorija i praktičnih djelovanja koja ruše obitelj. Na žalost, u mnogome uspijevaju zbog načina rada i života. Upravo zbog načina rada i života; zbog radne nedjelje, nehumanog radnog vremena, zbog nesigurnosti posla i plaće, mnoge se obitelji nalaze u silnim teškoćama. Sve svoje vrijeme troše na krov i kruh. Za dublji život obitelji, onaj nutarnji, duhovni, molitveni, bogoslužni, kulturni, kao da ne ostaje više ni vremena, ni snage, a bez toga obitelj umire. Ona postaje samo sustanarstvo mrzovoljnih ljudi koji su natjerani da žive zajedno stanu – upozorio je propovjednik, dodavši kako u takvom okruženju djeca postaju teret, a stariji višak. Odjednom postajemo svjesni Isusovih riječi: „Bez mene ne možete učiniti ništa!“ Zato je povratak obiteljskoj molitvi uvjet bez kojega nema oporavka. Crkva ima divno iskustvo: gdje se zajedno molilo, obitelj je opstala; Bog kroz molitvu i sakramente čuva ljubav i čini mogućim da se naizgled nemoguće stvari dogode na zajedničku radost – poručio je biskup Gorski.

Potom je istaknuo kako i Crkva u Zagrebačkoj nadbiskupiji živi kao velika obitelj Kristovih vjernika te je u tom duhu podsjetio na događaje koji su obilježili 2017. godinu. Ta će godina zauvijek ostati obilježena zasjedanjima II. sinode Zagrebačke nadbiskupije. Duh Božji zaista je nadahnuo mnoge članove Sinode koji su svojim promišljanjima dali dragocjeni prinos razumijevanju stvarnosti i mogućih rješenja u našoj Crkvi. Ovo je i Godina sv. Josipa, koju je nadbiskup Josip proglasio o 330. obljetnici otkako je Hrvatski sabor izabrao sv. Josipa za zaštitnika domovine Hrvatske. Radujemo se novim službenicima Crkve: petorici prezbitera zaređenih u lipnju i šestorici đakona zaređenih u rujnu; oni su znak živosti Crkve i Božje dobrote. Danas se sa zahvalnošću sjećamo i petorice naše preminule braće svećenika koji su nas napustili u 2017. godini. Naš pomoćni biskup mons. Valentin Pozaić otišao je zbog zdravstvenih razloga u mirovinu, ali nije napustio službu. Zahvalni smo za njegov rad i nazočnost. Na gradilištu Caritasova Doma za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Selskoj ulici zgrada dolazi pod krov. Akcija pod geslom našega nadbiskupa „Da život imaju“ animirala je crkvenu i građansku javnost, te pokazala vjerničku skrb i ljubav Crkve za potrebite. Biskup Gorski također je podsjetio da smo kao vjernici bili duboko pogođeni osporavanjem svetosti zagrebačkog nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca. Nakon što je ove godine završen rad Mješovitog povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije i Srpske Pravoslavne Crkve, usrdno se nadamo konačnoj objavi njegove svetosti cijelom svijetu. Biskup je nadalje podsjetio kako je Hrvatsko katoličko sveučilište nedavno dobilo nove prostore među kojima se ističe velika dvorana. Nju je prigodom svoga pohoda Zagrebačkoj nadbiskupiji u listopadu blagoslovio Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin. Novi prostori omogućit će širenje djelatnosti, kvalitetniji znanstveni rad i uspješniju prezentaciju Sveučilišta. Ovomu treba pribrojiti silno mnoštvo događanja po župama, samostanima i drugim crkvenim ustanovama, zauzeti rad svećenika i vjernika laika – zaključio je u propovijedi biskup Gorski, a nakon popričesne molitve otpjevan je svečani „Tebe Boga hvalimo“.

Povodom preminuća nadbiskupa Giulija Einaudija, koji je u 89. godini života i 40. godini biskupstva preminuo prošloga četvrtka, 28. prosinca 2017. godine, požeški biskup Antun Škvorečvić uputio je svim župskim uredima Požeške biskupije dopis u kojemu je podsjetio na zasluge prvoga apostolskog nuncija u međunarodno priznatoj Republici Hrvatskoj. Nadbiskup Einaudi Hrvatsku je rado nazivao 'plemenitom zemljom', a svojim brojnim aktivnostima dao je veliki prinos međunarodnoj afirmaciji mlade hrvatske države, osobito organiziranjem triju pastoralnih pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Pamtimo ga kao vjernog služitelja Crkve koji je rado dolazio i u Slavoniju, a njegove zasluge izrijekom je spomenuo i sveti papa Ivan Pavao II. u svome Apostolskom pismu o utemeljenju Požeške biskupije 'Praeclarum evangelizationis opus' – istaknuo je požeški biskup u dopisu. U tome duhu, na sinoćnjoj Misi zahvalnici u požeškoj Katedrali, kazao je: 'Dok večeras ispraćamo godinu u kojoj smo se spomenuli 20. obljetnice utemeljenja naše Biskupije i ređenja njezina prvog biskupa, ispratimo svojim molitvenim sjećanjem i preminulog nuncija msgr. Giulija Einaudija, sa zahvalnošću za sve ono što je učinio za Hrvatsku i za našu mjesnu Crkvu. Neka mu Bog udijeli vječni mir u slavi uskrslog Gospodina.'