Pročitaj članak Idi na menu

Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:

Papa Franjo \ Audijencije i Angelus

Papa Kuriji: Služenjem se suprotstaviti usredotočenosti na sama sebe

Papa Franjo se obraća članovima Rimske kurije (Vatikan, 21. prosinca 2017.) - RV

21/12/2017 16:07

Božić je svetkovina vjere koja nam otvara oči kako bismo odbacili ono što je suvišno, pogrešno, zlo i lažno te da bismo vidjeli ono bitno, istinito, dobro i vjerodostojno – istaknuo je papa Franjo u svom ovogodišnjem božićnom obraćanju Rimskoj kuriji. U svom se govoru usredotočio na izgradnju mostova „ad extra“ razmišljajući tako o odnosu Kurije prema nacijama, mjesnim Crkvama, istočnim Crkvama, ekumenskom dijalogu, židovstvu, islamu i drugim religijama. Drugim riječima, o odnosu Kurije s vanjskim svijetom.

Tomu je prethodio Papin osvrt na reformu Kurije, koji je započeo citirajući belgijskog nadbiskupa Fréderica-Francoisa-Xaviera De Mérodea koji je živio u 19. stoljeću: „Provoditi reformu u Rimu jest poput čišćenja egipatske sfinge pomoću četkice za zube“. Papa je objasnio da taj citat ukazuje na to koliko je potrebno strpljenja, predanosti i pažnje kako bi se postigao spomenuti cilj. Kurija koja je zatvorena u sebe izdala bi svrhu svoga postojanja, upala bi u autoreferencijalnost i time bi se osudila na samouništenje – upozorio je papa Franjo.

I dok je svjestan da je u Kuriji velika većina vjernih osoba koja radi predano, stručno, vjerno i s velikom posvećenošću, Sveti je Otac imao oštre riječi za „rak koji vodi prema usredotočenosti na samoga sebe“. Upozorio je tako na opasnost koju predstavljaju oni koji izdaju dano im povjerenje, ne spoznajući uzvišenu prirodu svoje odgovornosti i dopuštajući da ih pokvari ambicija. Oni se krivo smatraju „mučenicima sustava“, umjesto da izgovaraju „mea culpa“ – kazao je Papa.

Dikasteriji Rimske kurije su pozvani biti poput „osjetljivih antena“ – nastavio je papa Franjo – odnosno, „odašiljati“ i „primati“. Drugim riječima, pozvani su vjerno prenositi Papinu volju, a također shvatiti težnje, pitanja, molbe, radosti i tuge Crkvi i svijeta kako bi Papa što bolje mogao vršiti svoje poslanje vidljivog izvora i temelja jedinstva vjere i zajedništva. Ta prijemljivost, taj proces slušanja i sinodalnosti važniji su od pravila – istaknuo je Sveti Otac.

Podsjetio je da je Kurija u službi Pape i da treba imati u vidu kako dobro Crkve tako i naviještanje Radosne vijesti. To se „prvenstvo služenja“ treba ostvariti iznutra i prema van, a da bi se postigla vizija Crkve koja služi ključni su razlučivanje znakova vremena, zajedništvo u služenju, ljubav u istini i poslušnost kako Duhu Svetom tako i poglavarima. Napomenuo je također da imena različitih dikasterija ukazuju upravo na ono područje ljudske stvarnosti koja su pozvani promicati.

Sveti je Otac potom detaljno analizirao razna područja kurijalne djelatnosti, od odnosa sa zemljama i uloge vatikanske diplomacije u izgradnji mostova mira i dijaloga, do njezina odnosa s biskupijama i eparhijama. Govorio je o tome kako on daje prednost, kako ih je nazvao, otvorenim i iskrenim razgovorima za vrijeme susreta s biskupima, a koji ostaju privatni i nadilaze formalnost protokola.

Papa Franjo je također opisao odnos između Rima i istočnih Crkvi i to kao odnos međusobnog i duhovnog obogaćivanja, potvrđujući kurijalnu predanost ekumenskom dijalogu, razvezivanju čvorova nerazumijevanja i neprijateljstva te suprotstavljanju predrasudama i strahu od drugoga. Govoreći pak o međureligijskom dijalogu, Papa je istaknuo tri temelja na kojima se taj dijalog gradi: dužnost poštovanja svog identiteta kao i identiteta drugog; hrabrost prihvaćanja razlika; i iskrenost namjera.

Sveti je Otac svoje obraćanje zaključio govoreći o Božiću kao svetkovini vjere. Vjera koja nas ne uznemiruje jest vjera u krizi; vjera koja nam ne pomaže rasti jest vjera koja treba rasti; vjera koja ne postavlja pitanja jest vjera koju trebamo preispitati; vjera koja nas ne potiče jest vjera koju treba potaknuti; vjera koja nas ne trese jest vjera koju treba protresti. Doista, vjera koja je samo intelektualna ili mlaka jest samo ideja vjere. Vjera može postati stvarna kad dotakne naše srce, našu dušu, naš duh i naše čitavo biće – kazao je na kraju papa Franjo.

21/12/2017 16:07