Vijeće biskupskih konferencija Europe: susret o "kraju života" i migracijama

Uređenje propisa u svezi s takozvanim „krajem života“ i migracijama bila je središnja tema susreta pravnih savjetnika biskupskih konferencija Europe koji se od 10. do 12. prosinca održao u Luksemburgu. Radni dio su otvorili kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup Genove i predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europe, nadbiskup Luksemburga Jean-Claude Hollerich, predsjednik organizacije "Pravda i mir Europe", i Augustin Kasujja, apostolski nuncij u Luksemburgu. Sudionici su susreta posjetili Sud pravde Europske Unije te su imali priliku susresti se i razgovarati s nekim sucima.

 U posljednjih nekoliko desetljeća – stoji u priopćenju Vijeća biskupskih konferencija Europe koje je prenijela agencija Sir – moralni i pravni problemi u svezi s temom takozvanog „kraja života“ značajno su se povećali kao rezultat antropoloških, društveno-ekonomskih i medicinskih promjena. U vremenu kada je "vrijeme umiranja" sve više privatna stvar, Katolička Crkva nas podsjeća na potrebu praćenja osobe koja se približava kraju svojeg zemaljskog života. Za Crkvu smrt nije kraj života, već otvaranje vječnom životu. Dakle, ono što se često naziva "kraj života", zapravo je samo vrijeme koje zahtijeva pripremu i pratnju, a ne iskustvo koje treba živjeti u samoći.

Pred mnoštvom različitih pristupa i pitanja koja su povezana s „krajem života“ (kao što su: eutanazija, potpomognuto samoubojstvo, unaprijed dogovoreno liječenje, doniranje organa, palijativna skrb, terapeutsko ponašanje...) – istaknuto je u izvješću – Crkva traži odgovornost različitih aktera: osobe na prvom mjestu, ali i liječnika, obitelji, zajednice i konačno države. Pravni su savjetnici u Luksemburgu raspravljali o zakonima koji su trenutno na snazi ​​ili su predmet rasprave i razmišljali o etičkim mjerilima koja mogu voditi zakonodavca.

Jedna je od glavnih tema susreta bila uređenje migracija prema zapadno-europskim zemljama. Očito je – stoji u priopćenju Vijeća biskupskih konferencija Europe – kako postoji hitna potreba da pojedina tijela provode politiku koja može postati dio zakonodavnog sustava koji bi zaštitio migrante, ali i zajednicu koja ih prima. I u tom slučaju, mnoštvo različitih pitanja koja su povezana s pojavom migracija, kao što su spajanje obitelji, status izbjeglica, postupak za tražitelje azila, odobrenje državljanstva, radno zakonodavstvo, sustav socijalnog osiguranja, pitanje maloljetnika..., zahtijeva pažljivo ispitivanje kako bi političko-zakonodavni sustav mogao osigurati potreban prihvat i integraciju poštivajući vrijednosti i pravila koja se ne mogu zanemariti kao što je zaštita dostojanstva osobe.