Papa: Sveta Franciska, aktualna svetica pozorna na potrebe vremena

Evo primjera istinskog poziva: zaboraviti samu sebe kako bi se potpuno predala ljubavi Božjoj – kazao je papa Franjo o životu svete Franciske Cabrini, talijanske redovnice i zaštitnice migranata, obraćajući se Misionarkama Presvetog Srca Isusova koje je danas primio u Vatikanu povodom stogodišnjice smrti njihove utemeljiteljice. Papa je napomenuo da je sveta Franciska bila istinska misionarka koja je odrasla imajući pred sobom primjer sv. Franje Ksaverskog.

Sveti je Otac podsjetio da je i ona poput tog velikoga katoličkog misionara sanjala da otputuje u Kinu kako bi tamo naviještala Evanđelje, no Bog je za nju imao drugačiji plan. Naime, papa Lav XIII. ju je umjesto na istok, poslao na zapad. I tako je otišla ne tamo kamo je ona htjela ići, nego je išla putom koji je za nju pripremio Bog, putom služenja i svetosti. Papa je potom istaknuo kako je njezina karizma i danas vrlo aktualna jer seliocima zasigurno trebaju dobri zakoni, razvojni i organizacijski programi, no oni imaju potrebu da ih se sasluša, da ih se gleda u oči, da ih se prati.

Papa Franjo je kazao da je sveta Franciska Cabrini svojim učinila moto sv. Pavla: „Sve mogu u Onome koji me jača!“ (Fil 4,13), te je potpomognuta jedinstvom s Kristom u nekoliko godina ni od čega stvorila šezdeset i sedam djela uključujući dječje vrtiće, škole, kolegije, bolnice i sirotišta. Papa je mišljenja da nas godišnjica ove mlade svetice podsjeća na potrebu vjere koja zna iskoristiti trenutak milosti koji se živi. I koliko god bilo teško, ova nas godišnjica potiče da djelujemo kao što je i ona činila: da budemo sposobni shvatiti znakove vremena, tumačiti ih u svjetlu Riječi Božje i živjeti ih na način da se dade odgovor koji dopire do srca svake osobe – zaključio je Sveti Otac.

Dodajmo kako je sveta Franciska Cabrini rođena 1850. godine u Italiji. Godine 1880. osnovala je družbu „Misionarke Presvetog Srca Isusova“, a na prijedlog pape Lava XIII. otišla je u Sjedinjene Američke Države, kamo je stigla 1889. godine. Bez predaha je osnivala bolnice, škole, ubožnice i pomagala je potrebitima, a posebnu je skrb sa svojim sestrama posvećivala i zatvorenicima. Preminula je 1917. godine u Chicagu, a svetom ju je proglasio papa Pio XII. 1946. godine.