Pročitaj članak Idi na menu

Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:

Svijet \ Kultura

M. M. Letica o knjizi "Ljevica i desnica"

Naslovnica knjige Yuvala Levina: "Ljevica i desnica: kako su nastale, u čemu se razlikuju i zašto je to važno" (Zagreb, 8. 10. 2017.). - RV

08/10/2017 12:24

Osvrt na knjigu Yuvala Levina ″Ljevica i desnica: kako su nastale, u čemu se razlikuju i zašto je to važno″ – pripremio i govori Marito Mihovil Letica.

Moglo bi se u posve određenom smislu ustvrditi da su pojmovi ″desnica″ i ″ljevica″ potrošeni, da pripadaju prošlim vremenima te su u današnjemu politološkom diskursu izgubili značenje, time i značaj i uporabnu vrijednost. Dotični su pojmovi postali umnogome neprikladni za određivanje nečijeg ideološkog stajališta i političke mu pozicije. Ljevica bi po definiciji trebala štititi interese radništva, žena, obespravljenih, siromašnih, ugroženih, manjinskih ili zapostavljenih skupina društva – desnica bi imala zastupati interese bogatih kapitalista, ovodobnih oligarha i tajkuna, bankara, veleposjednika i inih moćnika. Po tome, po odnosu prema ekonomskim i socijalnim pitanjima, jedva da je moguće na hrvatskoj političkoj sceni razlikovati ljevicu od desnice.

Dvije najjače hrvatske stranke same se pozicioniraju u tzv. ″desni centar″ i tzv. ″lijevi centar″. Rèčene su odrednice svojevrsni oksimoroni, kontradikcije, besmislice, budući da centar može biti samo jedan, nipošto dva ili više njih. To znaju svi koji su makar jednom gledali nogometnu utakmicu i vidjeli da lopta na početku poluvremena kreće s jednoga jedinog centra. Da nešto može imati samo jedan centar poznato je i svakom učeniku koji je nacrtao šestarom kružnicu i odredio jedno i jedino njezino središte. (Čak ni kod elipse ne možemo govoriti o dvama središtima, nego o fokusima ili žarištima.) Taj pokušaj umnažanja, multipozicioniranja i nijansiranja političkoga centra jasno ukazuje na to da se političarima lagodnije smjestiti negdje u neutralni i ″širokopojasni″ centar te uzeti atribute ″lijevi″ i ″desni″ kao puki dekor, razlikovno obilježje koje više je nominalno nego realno.

S druge strane, desnica i ljevica još se uvijek prilično razlikuju s obzirom na konzervativni i liberalni svjetonazor. Drugim riječima: s obzirom na odnos prema vjeri i tradiciji, medicinskoj etici i bioetici, braku i obitelji, domovini i naciji itd. No, moguće je biti konzervativan u jednome području, a liberalan u drugome. Primjerice, bivša premijerka Ujedinjenoga Kraljevstva Margaret Thatcher bila je u politici i svjetonazoru čvrsti konzervativac, a u ekonomiji otvoreni liberal, tj. pobornica i promicateljica najgore vrste liberalnoga kapitalizma i slobodnog tržišta. Doista, stvari su znatno složenije nego što se isprva čine.

Nadalje, uvriježeno se antifašizam povezuje s ljevicom, a fašizam s desnicom. Što reći doli da su takva poimanja jednostrana, tendenciozna i duboko pogrešna. Naime, Staljin je bio antifašist, u smislu da se borio protiv fašista i nacista, ali staljinizam (sovjetski i izvezeni) skrivio je znatno brojniju pogibelj nego Mussolinijev fašizam i Hitlerov nacizam zajedno. Zatim treba reći da mnogi i premnogi desničari bijahu odlučni antifašisti, primjerice Winston Churchill, a fašist Benito Mussolini u početku se politički afirmirao kao socijalist. Adolf Hitler osnovao je stranku lijevih političkih zahtjeva: Nacionalsocijalističku njemačku radničku partiju (skraćeno: nacisti), a najbliži njegov suradnik Joseph Goebbels grdio je s komunističkih pozicija kapitalizam, neko vrijeme zastupajući suradnju sa Sovjetskim Savezom. Kao i Staljin, i Josip Broz bijaše antifašist i totalitarist. Rekao je ″ne″ Staljinu, ali nije staljinističkom komunizmu – bratu po krvi fašizmu.

Bez obzira na to što je negdanja podjela na desnicu i ljevicu umnogome izgubila na prikladnosti te s obzirom na to da Mussolini i Hitler po mnogo čemu bijahu ljevičari, ali ujedno i desničari – potrebno je dobro poznavati povijest i sadržaj pojmova ″ljevica″ i ″desnica″ jer bez toga ne ćemo dobro razumjeti ni sukobe tijekom 20. stoljeća ni današnja politička previranja i višestruko uvjetovane društvene odnose u Hrvatskoj i svijetu. U tome nam na najbolji način može pomoći knjiga ″Ljevica i desnica: kako su nastale, u čemu se razlikuju i zašto je to važno″, kojoj je autor Yuval Levin. Na hrvatskome jeziku knjiga je objelodanjena u nakladi Verbuma, Split 2017. Na njezinu ovitku čitamo:

″U knjizi ʹLjevica i desnicaʹ Yuval Levin, ugledni američki politički analitičar i jedan od najutjecajnijih intelektualaca našega doba, istražuje korijene političke podjele na desnicu i ljevicu ispitujući ideje ljudi koji su najbolje predstavljali svaku stranu u njezinim začetcima: Edmunda Burkea i Thomasa Painea. Pomnim proučavanjem njihova rada Levin pruža temeljit pregled početaka konzervativizma i progresivizma i filozofske rasprave koja još uvijek oblikuje suvremenu politiku i društvo na Zapadu. / I Burke i Paine bili su neobično zanimljive osobe. Obojica su bila politički aktivna, dobro upućena u filozofiju i spadaju među najsnažnije mislioce svojega vremena. Boreći se za razvijanje novoga političkog puta u burnom dobu Francuske revolucije i Američkoga rata za neovisnost, ova dva ideološka giganta sporila su se oko moralnih i filozofskih pitanja o naravi političkoga života i najboljega pristupa društvenim promjenama: radikalna i brza (Paine) ili postupna i poštujući ono što nam je prethodilo (Burke). / Levin majstorski pokazuje kako podjela koju su oni uobličili nastavlja i danas oblikovati naš društveni život – u različitim pitanjima: od pobačaja do socijalne skrbi, obrazovanja, gospodarstva, uloge države itd. Stoga je ova knjiga temeljna za svakoga tko želi izgraditi ili dublje osvijetliti vlastiti politički svjetonazor, razumjeti konzervativizam i liberalizam kao i temelje našega političkog poretka i svijet u kojemu živimo. / U duboko podijeljenoj hrvatskoj stvarnosti ova knjiga ima još veću težinu i aktualnost jer njezini uvidi mogu unijeti itekako potrebnu jasnoću, uzdrmati ideološku samodopadnost na svim stranama te poslužiti kao osnova konstruktivna društvenoga i političkoga dijaloga.″

Knjiga se sastoji od predgovora, uvoda, sedam dijelova i zaključka. Dijelovi knjige su naslovljeni: ″Dva života na poprištu borbi″, ″Priroda i povijest″, ″Pravda i red″, ″Izbor i obveze″, ″Razum i preskripcija″, ″Revolucija i reforma″ te ″Generacije i živi″.

Autor Yuval Levin pisao je o složenim stvarima jasno i elegantno, a Mijo Pavić znalački je to preveo s engleskoga na hrvatski jezik. Knjiga ″Ljevica i desnica″ zasigurno nam može pomoći da dublje i jasnije razumijemo društvo u kojemu živimo i političke odnose koji njime upravljaju, pri čemu utječu, htjeli mi to ili ne htjeli, i na naše živote.

08/10/2017 12:24