Papa Franjo se susreo s ruskim metropolitom Hilarionom

Papa Franjo se jučer (26. rujna) u Vatikanu susreo s metropolitom Hilarionom, pročelnikom odjela za vanjske poslove Ruske pravoslavne Crkve, koji je došao u Rim zahvaliti Svetom Ocu na posudbi relikvijâ sv. Nikole, biskupa Mire. Naime, svečeve su relikvije, koje se inače nalaze u južnotalijanskom gradu Bariju, dva mjeseca bile u Moskvi i Sankt Peterburgu te su privukle velik broj pravoslavnih hodočasnika.

U razgovoru za našu radijsku postaju, metropolit je rekao da su on i Papa razgovarali o napetostima u Ukrajini, kao i o zajedničkim nastojanjima da podupru kršćane na Bliskom istoku. Usprkos zatopljenju odnosa između Moskve i Rima, napomenuo je da zasad nema planova za Papin pohod Rusiji ili posjet patrijarha Kirila Vatikanu.

Naglasio je da je translacija, odnosno prijenos relikvija sv. Nikole u Rusiju bio poseban događaj jer je skoro 2.5 milijuna ljudi došlo da bi ih častilo te su znali stajati u redovima i po deset sati. Napomenuo je da su se kroz mnogo desetljeća razvijali odnosi između katolika i pravoslavaca daleko od očiju običnih ljudi u Rusiji. Prvi događaj koji im je privukao pažnju bio je povijesni susret pape Franje i patrijarha Kirila u veljači prošle godine, no prvi događaj u kojem je puk sudjelovao bilo je štovanje relikvija.

Na pitanje o zajedničkim projektima, metropolit Hilarion je rekao da je njegova Crkva uspostavila radnu skupinu s katolicima kako bi omogućila humanitarnu pomoć kršćanima na Bliskom istoku, posebno u katalogiziranju crkvi, manastira i svetišta koji su uništeni za vrijeme rata u Siriji. Izrazio je nadu da će rat uskoro završiti, dodajući da će obnova zemlje i crkvi, kao i omogućavanje sigurnih prostora kako bi se kršćani vratili svojim kućama, biti ogromna zadaća.

Govoreći pak o vjerskoj slobodi u Rusiji, metropolit je brige nekih novinara ocijenio kao neutemeljene. Rekao je da je Jehovinim svjedocima nedavno zabranjeno djelovanje u toj zemlji jer ih se ne smatra kršćanskom Crkvom, već sektom.

Također je kazao da je s papom Franjom razgovarao o situaciji u Ukrajini gdje su, po njegovu mišljenju, kršenjâ vjerskih slobodâ vidljiva i otvorena. Spomenuo je zakone koje je predložio ukrajinski parlament, a kojim bi se diskriminiralo protiv Ukrajinske pravoslavne Crkve Moskovskog patrijarhata, koju se optužuje da je ruski agent i prema njoj se odnosi kao prema stranoj vjerskoj organizaciji.

Unatoč želji za pomirenjem, izraženoj u zajedničkoj deklaraciji pape Franje i patrijarha Kirila, metropolit Hilarion je rekao da je teško govoriti o napretku odnosâ između pravoslavaca i grkokatolika u Ukrajini. Dodao je kako prvi korak mora biti da se obje konfesije suzdrže od agresivne retorike.