Pročitaj članak Idi na menu

Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:

Crkva \ Hrvatska

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – Neno Kužina

Paolo Uccello, Rođenje Blažene Djevice Marije (1435.)

11/09/2017 17:03

Misnim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici večeras završava 286. zavjetno hodočašće vjernika grada i mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu. Središnje euharistijsko slavlje jučer je predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Homiliju zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koji se nalazi na rehabilitaciji, pročitao je pomoćni biskup Mijo Gorski. Kardinal je naglasio kako je danas u Hrvatskoj toliko potrebna naša vjernička ljubav kojoj je stalo, koja uzima k srcu ono što je važno da ne živimo u nemiru i napetostima. Uistinu se moramo pitati: Za što smo se danas spremni založiti, ugraditi sebe? Gdje je naše oduševljenje, dok gledamo kako se olako izvrće istina o čovjeku, o hrvatskoj prošlosti; kako se žrtva ljudi koji su sebe dali za Domovinu pretvara u jeftinu robu za političku trgovinu. Kao vjernici ne možemo šutjeti, ako vidimo da se najveća dragocjenost našega naroda rastače i time dovodi u pitanje opstanak i smisao ljubavi. Kao vjernici ne smijemo šutjeti pred onima koji ni čovjeku, ni Crkvi ni Hrvatskoj ne pristupaju s ljubavlju, nego neprestano optužuju, sijući sjeme uništenja lijepoga, istinitoga i dobroga. Nije najgore, ako se pogriješi. Najgore je, ako nema srca, volje, ako se ne osjeća ljubav i izgaranje za ono što nam je povjereno. Tada se gazi smisao i na kraju dolazi do praznine – upozorio je kardinal, a prenosi IKA.

Završno slavlje Dana Male Gospe o 400-toj obljetnici izgradnje crkve Rođenja BDM u Dobranjama predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Župa ima svoju duboku povijest - četvrta je ovo biskupija u kojoj je prisutna: stonska, trebinjska, makarska i danas splitsko-makarska, kazao je nadbiskup. U propovijedi je upitao: „Koliko je trebalo ljubavi i hrabrosti da se očuva ovo što mi danas imamo, to i Domovinu. Željeli bismo da naša Domovina bude široko mjesto za sve, pa da se vrate i oni koji su otišli daleko. Ne bismo htjeli da više itko odlazi iz ovih krajeva izvan Domovine, jer ovdje imamo sve, vodu, plodno tlo, ljepotu!", riječi su nadbiskupa Barišića.

U nacionalnom svetištu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini 9. rujna proslavljen je Dan hrvatskih mučenika. Nekadašnji upravitelj svetišta, a danas šibenski biskup Tomislav Rogić rekao je kako je ovo mjesto gdje se uči ljubiti, gdje se uči praštati, voljeti brata čovjeka, svoju obitelj i Domovinu onako kako nas je Krist učio i kako je ovo mjesto nove nade gdje se drukčije sagledava povijest i dobro vide Božja djela.

U subotu je obilježena 74. obljetnica stradanja stanovnika Zrina. Misno slavlje na mjestu srušene crkve predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s krčkim i sisačkim biskupom. „Sigurno danas ovdje postavljamo mnoga pitanja, ali ponajprije, mi smo danas ovdje došli iskazati poštovanje i ljubav prema onima koji su tu živjeli, stradali, mučeni i ubijeni, a kojih se mnogi još uvijek sjećaju. Želimo na neki način poručiti da nisu zaboravljeni, da ih se sjećamo u svojim mislima, ali i s kršćanskom vjerom koja govori da čovjek ne može nestati, da čovjek ne može biti prešućen, da ne može otići u ništavilo, nego da čovjek ima neki svoj konačni cilj kamo treba doći. Često se do tog cilja dolazi upravo mučeničkom smrću", rekao je u homiliji biskup Mrzljak.

Na svetkovinu Rođenja BDM u starodrevnom marijanskom svetištu u Kutjevu misno je slavlje predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. U homiliji je kazao kako događaji u našoj svakodnevici, kao što su klimatske nepogode ovih dana u nas i u svijetu - uragani koji haraju Amerikom i razorno brišu sve pred sobom - odnosno okolnosti oko nas - jasenovačka ploča, politika, gospodarstvo i drugo - stavljaju u opasnost da polazišta našeg razmišljanja i opredjeljivanja o životu ostanu ograničena na ovozemaljsko. Marija je živjela u konkretnim ljudskim situacijama svoga doba i vjerojatno nije puno razumjela što želi svojim inicijativama postići kralj Herod ili car u Rimu, ali se pitala što ona može s Bogom ostvariti. U svijetu u kojem radom nastojimo steći materijalna dobra, upozorio je biskup, trajno smo u opasnosti iznutra ostati praznima. Međutim, ako u naše srce uđe ona ljubav koja pobjeđuje i smrt, bit će ispunjeno onim za čim iskonski čezne. Požeški biskup predvodio je u Križevcima misno slavlje na svetkovinu sv. Marka Križevčanina, zaštitnika Bjelovarsko-križevačke biskupije i grada Križevaca.

Na Malu Gospu brojni vjernici hodočastili su u Biskupijsko svetište Gospe od Milosrđa u Gospinu polju u Dubrovniku. Dubrovački biskup Mate Uzinić usporedio je Mariju s evanđeljem, odnosno kako je od prvog pa sve do posljednjeg trenutka u središtu njezinog života bio Isus Krist, baš kao što je On i središte samog evanđelja, njegov život i djelo. Kazao je i kako naš život ne bi imao smisla da se Isus nije rodio i da nije izveo djelo spasenja među nama. Kao jedno od važnijih poslanja koje dnevna liturgija nudi, biskup je izdvojio ono biti mirotvorcima u ovom vremenu. Mirotvorstvo je zadaća kršćanima kako bi im Krist mogao biti središte života, te kako bi u ovom svijetu mogli omogućiti da se On po njima i u njima nastavi utjelovljivati. Upozorio je kako je mir u današnjem vremenu izuzetno bitan s obzirom na različite prijetnje u svijetu, te kako mi moramo postati graditelji mira za koji nam je temelj odnos s Bogom.

Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije bio je hodočasnički dan Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. „Ništa se bez žrtve ne može ostvariti, napose novi život. Tko se zna žrtvovati taj se zna i radovati, taj gradi budućnost! Zato od Marije učimo biti hrabri, učimo stati pod križ i ustrajati! Treba nam te hrabre vjere, te radosne vjernosti“, istaknuo je u homiliji vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić na Malu Gospu predvodio je misno slavlje ispred crkve Gospe od Otoka u Solinu. Govoreći o ugroženosti, razdijeljenosti i ranjivosti obiteljskog stabla i društvenog zajedništva, nadbiskup je primijetio kako smo se prije češće nalazili oko obiteljskog stola, gdje se više razgovaralo i gdje se prenosila tradicija, pa i recepti bakinih jela. „Tehnika je sve savršenija, a sve manje znamo i imamo jedni drugima što za reći. Razbijenost obiteljskog stola, zajedništva riječi i blagovanja, pretvorila nas je u individualce“.

11/09/2017 17:03