2017-08-31 16:18:00

Papina poruka u prigodi zatvaranja Jubileja sv. Ruže Limske


Jučer je svečanom svetom misom zaključena jubilarna godina u prigodi 400. godišnjice smrti sv. Ruže Limske. Papin je posebni izaslanik, kardinal Raúl Eduardo Vela Chiriboga, umirovljeni nadbiskup glavnoga grada Ekvadora Quita, predvodio završno euharistijsko slavlje u Limi, glavnom gradu Perua. Katolički je prelat pročitao prigodnu Papinu poruku u kojoj je Sveti Otac potaknuo na žarku pobožnost prema sv. Ruži Limskoj kako bi čitavoj nadbiskupiji Lime, Peruu i cijelom svijetu od Boga isprosila brojne milosti.

Papa je svetu Ružu Limsku definirao odlomkom iz Pjesme nad pjesmama: ona je poput ljiljana među trnjem (usp. Pj 2,1). Podvrgnula se strogoj pokori, izgarajući ljubavnom strašću kako bi za sve isprosila vječni život u Kristu. Sveti je Otac napomenuo da je Ruža od rane mladosti bila Gospodinova prijateljica, posvetivši se kao djevica i njegujući krjeposti od djetinjstva. Otada je, potaknuta primjerom i zagovorom Blažene Djevice Marije te svete Katarine Sijenske, u potpunosti ponudila svoj život Bogu, noseći habit dominikanske trećoredice. Na kraju je papa Franjo podsjetio na ljubav sv. Ruže za sve stvoreno, naročito kada je pozivala svako živo biće da slavi Stvoritelja.

Sveta Ruža je rođena 20. travnja 1586. godine u peruanskom gradu Limi kao kći španjolskih doseljenikâ, a pravo joj je ime bilo Izabela. Odmalena je osjećala poziv i nadahnjivala se primjerom sv. Katarine Sijenske. I Ruža je poput te svetice postala dominikanska trećoredica. U roditeljskom je domu uredila utočište za potrebite, gdje je pružala pomoć siromasima, djeci i napuštenim starcima, posebno onima indijanskog podrijetla. Život je provodila u molitvi i strogoj pokori. Osnovala je prvi kontemplativni samostan u Južnoj Americi i osobito se zalagala za misije. Ruža je preminula 24. kolovoza 1617. godine u Limi, a papa Klement X. ju je 1671. godine proglasio svetom, čime je postala prva svetica rođena u Americi. Dodajmo na kraju kako je sveta Ruža Limska zaštitnica vrtlarâ, cvjećarâ, Perua, Novoga svijeta i Filipina.








All the contents on this site are copyrighted ©.