Pročitaj članak Idi na menu

Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:

Crkva \ Svijet

Izlaganje kard. Turksona na Expo-u 2017, u Kazakhstanu

Kard. Turkson za vrijeme jednog izlaganja, na Akademiji u Mađarskoj. - RV

31/08/2017 13:51

U Kazakhstanu je danas (31. kolovoza 2017.) održano zasjedanje Expo-a 2017, na kojemu je, pod naslovom „Svi zajedno za naš zajednički dom“, nastupio kardinal Peter Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja. Kardinal je isto tako, s ostalim religijskim vođama, potpisao Zajedničku deklaraciju sudionika o okolišu.

Nakon pozdravnih riječi sudionicima zasjedanja, kardinal Turkson se prisjetio 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Republike Kazahstan, koja je od 10. lipnja do 10. rujna, u gradu Astana, domaćin Međunarodne izložbe: EXPO 2017, "Buduća Energija", što je privuklo znatnu pozornost svijeta i okupio milijune posjetitelja, kako bi razmislili o vitalnoj temi budućnosti: energiji.

Vjerske tradicije, poput židovstva, kršćanstva i islama – tri Abrahamska monoteizma – nisu mogle propustiti prigodu i ne ponuditi svoj osobiti doprinos tom važnom događaju – kazao je Prefekt.

Kao muslimani, kršćani i Židovi, vjerujemo u Boga Stvoritelja svemira i svega što svemir sadrži. On je Stvoritelj cijeloga čovječanstva, kao jedne obitelji. U svojoj Providnosti, On nam je dao ovaj svijet kao zajedničku kuću. U naše ruke je stavio bogate resurse Zemlje, uključujući i energiju u njenim raznovrsnim oblicima, za našu upotrebu i očuvanje istoga za buduće generacije – smatra kardinal Turkson.

Stoga je Bog svakom od nas na brigu povjerio stvorenje i čitavo bogatstvo sredstava da se upotrijebe kao  doprinios zajedničkom dobru i procvatu čitave ljudske obitelji. Jedna od biblijskih knjiga, koju priznaju i kršćani i muslimani, knjiga Psalama (za Kur'an al-Zabour) često izražava sveto čuđenje i zahvalnost Bogu za ono što je kao Stvoritelj učinio, posebice po ljudskom biću, koje je po židovsko-kršćanskoj predaji, stvoreno na Božju sliku i priliku (usp. Psalam 8), a prema islamu, Bog je utemeljio kao svoga kalifa ili poslanika.

Kardinal je kazao kako smo svi „svjesni, brojnih izazova i prijetnji s kojima se suočava naš planet, zbog zloporabe i nepravedne raspodjele resursa, uključujući i energiju. Globalno zagrijavanje, pustinju, krčenje šuma, otapanje leda na zemljinim polovima, nedostatak pitke vode i sigurne hrane, prirodne katastrofe poput tsunamija, uragana, poplava, kao i izumiranje životinjskih i biljnih vrsta, samo su neki od pokazatelja bolesti našega planeta

To ima ozbiljne posljedice za život stotina milijuna ljudi, osobito onih u zemljama u razvoju. Ti su fenomeni također glavni čimbenik koji pridonosi trajnoj imigracijskoj krizi. Kao vjerski vođe i intelektualci nadahnuti vrijednostima koje proizlaze iz naše vjerske i duhovne baštine – smatra kardinal - nismo pozvani niti sposobni ponuditi rješenja za nanizane probleme, ali imamo poseban i nezamjenjivi doprinos u pogledu krize koja pogađa naš zajednički dom i rješenja za svoje probleme i izazove.

Kardinal Turkson je kao prvi doprinos naveo ponudu holističkog ili cjelovitog viđenja svijeta, koji je nadahnut vjerom. Drugi važan doprinos odnosi se na one vrijednosti koje bi trebale potaknuti u vjerniku – ali i u svakoj osobi dobre volje – na njezin odnos prema planetu, načinu života i traženja rješenja.

Na primjer: osjećaj zahvalnosti Bogu za Njegove darove, počevši od onih jednostavnijih poput zraka, vjetra, vode, zemlje, vatre, hrane.
To je zatim i osjećaj umjerenosti u korištenju zemljinih resursa;
uvjerenje, nadahnuto načelom univerzalnog odredišta dobara zemlje, da resurse planeta podijeli sa svim ostalim članovima ljudske obitelji.

Tu je i osjećaj solidarnosti među naraštajima, koji nas nuka da razmišljamo i o naraštajima koji dolaze, a time i o utjecaju pojedinih izbora i životnih stilova na cijelu ljudsku obitelj. Osjećaj solidarnosti, posebno u slučaju prirodnih katastrofa i želja i znatiželja za nastavljanjem istraživanja ​​otajstva stvaranja, pronaći odgovarajuća rješenja i voditi brigu o stvaranju.

Konkretan angažman u korist našega bolesnog planeta i smanjenja njegovih zaliha – napose energije – kardinal vidi u usvajanju i objavljivanju u našim bogoštovnim, molitvenim, i sličnim prostorima. U tom kontekstu s radošću se može primijetiti izgradnja tzv. „zelenih“ crkvî, sinagogâ i džamijâ ili pak u rečenom smislu njihova prilagodba – rekao je između ostaloga prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, kardinal Turkson.

31/08/2017 13:51