2017-07-31 19:37:00

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina


Varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je u nedjelju novoizgrađenu kapelu sv. Ane u Novakovcu. U propovijedi je podsjetio kako se čovjek kada god poduzima neku gradnju, pita, koji je njen smisao. „Često puta susrećemo kako su neke gradnje započete i stoje, nisu dovršene. Ova kapela je izgrađena gotovo do kraja. Dakako, ima još toga što se može učiniti ljepšim. Netko bi se mogao pitati nisu li ta sredstva mogla biti upotrijebljena za nešto drugo, nešto korisnije, dječji vrtić, gospodarski objekt, starački dom? Mogli bismo nabrajati puno toga što je ljudima potrebno. Čuli smo već onu poznatu rečenicu iz svetog evanđelja da čovjek ne živi samo o kruhu, već o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta. Da nemamo taj kruh svagdašnji, umrli bismo od gladi. Ali čovjek ne živi samo o tome. Danas ima toliko misli da se čovjek jedva snalazi. Zato mi je drago da je ova kapela posvećena svetoj Ani, majci Blažene Djevice Marije. Sveta Ana, koja je izmolila Mariju, znak je da Bog voli čovjeka i da voli život. Sveta Ana zato je darovala taj novi život Bogu i poučavala je Mariju kako će dolaziti pred Boga, slušati Božju Riječ i kako je najvažnije u životu naučiti kako prepoznati Božju volju“, poručio je, između ostaloga, u homiliji mons. Mrzljak.

U Punitovcima, župi Đakovačko-osječke nadbiskupije proslavljen je blagdan sestre Zdenke Schelingove, prve slovačke blaženice, članice Slovačke provincije Milosrdnih sestara sv. Križa, žrtve komunističkoga režima. Od 21. do 29. srpnja u filijalnim crkvama u Josipovcu i Jurjevcu Punitovačkom molile su se litanije i devetnica bl. s. Zdenki, a bile su izložene relikvije i slika blaženice. U homiliji misnog slavlja na blagdan punitovački župnik dr. Đurica Pardon osvrnuo se na smiješak blaženice Zdenke koji nas treba potaknuti da unosimo radost u živote naših bližnjih i da s radošću prihvaćamo životne teškoće. Sestra Zdenka rođena je 24. prosinca 1916. godine u mjestu Kriva u Slovačkoj, a preminula je 31. srpnja 1955. u Trnavi.

Blagdan sv. Todora, suzaštitnika župe sv. Marka u Korčuli i zaštitnika toga grada svečano je proslavljen u subotu, 29. srpnja. Svečano misno slavlje u tamošnjoj katedrali predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. U propovijedi je istaknuo kako se čašćenjem sv. Todora obnavlja istina da je spomen na mučenike i progonstvo tako blisko vezano da ih je nemoguće razdvojiti te da koliko god se hvalili društvenim napretkom moramo shvatiti da se kršćanstvo trajno nalazi pod prijetnjom otvorenog ili prikrivenog progonstva i napetosti koje se prije svega nalaze u ljudskome srcu.

U Boričevcu, mjestu simbolu stradanja Hrvata u II. svjetskom ratu, 27. srpnja je u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije služena misa i održani su obredi za 24 žrtve ekshumirane prošle godine od roda Ivezića u Dabinoj jami ponad Brotnja u općini Srb. Pogrebne obrede kao i misu zadušnicu u nazočnosti više stotina vjernika predvodio je gospićko-senjski biskup u miru Mile Bogović. „Mi danas ne mrzimo, kao da nas je ta patnja oplemenila. Papa Ivan Pavao II. jasno je rekao da neke ideologije imaju krivu antropologiju, nitko nema pravo nekome oduzeti dostojanstvo, život i pravo na grob. Neka vjetar odnese 1. pušku i neka se ovaj prostor konačno dekontaminira, a vlast neka istraži i druge jame po Hrvatskoj i Sloveniji, da se žrtve kršćanski pokopaju. Neka se nakon Ivezića širi kult praštanja, jer mučeništvo je učvrstilo kršćansko zajedništvo te je nastala kršćanska globalizacija. Papa Ivan Pavao II. nas je isto tako pozvao da u borbi za budućnost svijeta uključimo te evanđeoske graditelje zajedništva, mučenike i nevine žrtve, nakon čega smo mi izgradili CHM da bude stalni poticaj evanđeoske Hrvatske i zajedništva koje se ne hrani mržnjom prema nikome“, riječi su biskupa  Bogovića koje je prenijela IKA.

U bolnici Milosrdne braće pokraj Nove Gradiške u nedjelju je u 78. godini preminuo fr. Marijan Jurčević, svećenik, dominikanac i umirovljeni profesor na Teologiji u Rijeci. Katedra dogmatskog bogoslovlja njegovo je najvažnije radno i učiteljsko mjesto. Predavao je kolegije: Misterij Boga, Teološka antropologija s velikim predmetima o Bogu stvoritelju, O čovjeku, Milosti i Istočnom grijehu te sakramente Ženidba i Euharistija. Slušale su ga generacije studenata, s njima je drugovao i po njima se duboko ugradio ne samo u Teologiju u Rijeci već i u Riječku crkvenu pokrajinu. Poznaju ga također studenti Riječkog sveučilišta, gdje je pet godina predavao religijsku antropologiju na Filozofskom fakultetu. Rad na fakultetima nije jedina Jurčevićeva učiteljska katedra. Druga je propovjedaonica u riječkoj crkvi sv. Jeronima i uz nju predavačev stol u samostanskoj dvorani dominikanaca, gdje je stekao glas vrsnog propovjednika i zanimljivog vjeroučitelja studenata. Valja spomenuti i treću Jurčevićevu "katedru", onu s koje se je njegova misao širila do širokog kruga čitatelja Novoga lista u kojem je godinama pisao kolumnu o aktualnim teološkim temama i pitanjima crkvenog i društvenog života. 








All the contents on this site are copyrighted ©.