2017-07-19 19:22:00

Jeruzalem. Započeo forum o povijesno-kulturnoj važnosti toga grada


U Jeruzalemu je danas, u organizaciji rimskog Europskog sveučilišta, otvoren međureligijski forum, usmjeren na otkrivanje povijesno-kulturne važnosti Jeruzalema, grada znakovitog za židove, kršćane i muslimane, pod nazivom: “Jerusalem and the monotheistic religions: symbols, attitudes, real life”, “Jeruzalem i monoteističke religlije: simboli, stavovi, stvarni život”. Na susretu sudjeluju predstavnici tri monoteističke religije, ali i stručnjaci za geopolitiku i svjedoci iskustva dijaloga, među kojima izdvajamo rabina Davida Rosena, predsjednika Međunarodnog vijeća kršćana i židova, prof. Sarija Nusseibeha, palestinskog filozofa, bivšeg predstojnika Sveučilišta al Quds u Jeruzalemu, Cyrila Aslanova, stručnjaka za hebrejski jezik te Alexandra Greenberga, analitičara islamskog svijeta.

Svoj osvrt na značaj Foruma za Vatikanski radio dao je o. Francesco Patton, kustos Svete zemlje, istaknuvši kako se forum uklapa u već postojeće inicijative koje promiču dijalog i miran suživot u Jeruzalemu i Svetoj zemlji. Svaka od tri vjerske zajednice – napomenuo je – ima svoju naraciju povijesti grada Jeruzalema i povezana je s određenim lokalitetima.

Kao primjer o. Patton je naveo prostor jeruzalemskog Hrama, gdje se danas nalaze džamije. U islamskoj tradiciji, to je treće po važnosti sveto mjesto za muslimane, a prema židovskoj predaji na ovom je mjestu bio sagrađen Hram, što ga čini najsvetijim mjestom za židove. Za nas kršćane, Jeruzalem je prije svega Sveti Grob, Kalvarija. Stoga, predaje pojedinih zajednica moraju se na neki način međusobno vrjednovati, kako bi se izašlo iz uvjerenja o posjedovanju isključivog monopola nad poviješću ili kulturom ovog grada. Monoteističke religije svojim simbolima, stavovima i konkretnim životom mogu, tj. pozvane su dati ključni doprinos, istaknuo je o. Patton.

Osvrnuvši se na bogatu i prastaru umjetničku baštinu grada Jeruzalema, kustos Patton je napomenuo kako ju arheolozi ne prestaju otkrivati i aktualizirati, a isto vrijedi i za kulturu: to je kultura koju je apsolutno potrebno poznavati, a svatko mora upoznati i svoju, i kulturu onog drugog kako bi upoznao vlastiti identitet. Nemoguće je razmišljati o ozbiljnom i dubokom dijalogu ako ne postoji ovakva interakcija među identitetima – rekao je o. Patton.

U tom smislu važne su i inicijative na jednostavnijoj razini, primjerice one koje u upoznavanje jeruzalemske baštine uključuju školske institucije. O. Patton je podsjetio da je muzej Svete zemlje u Starom gradu Jeruzalemu, u samostanu Bičevanja (Flagelacije) otvorio multimedijalni odsjek, koji u velikom broju organizirano posjećuju muslimanske škole. Isto se čini i u drugim svetištima, na specifičnim umjetninama, kao što su mozaici, uglavnom palestinske provenijencije. Lik Ivana Krstitelja s druge strane postaje lik susreta i jedinstva za dijalog sa židovskim svijetom.   

Na pitanje novinarke na koji način je moguće održati mir na ovom tako važnom, simboličnom i izmučenom mjestu, o. Patton je odgovorio kako je mir stvarnost koju ne možemo sami izgraditi. U biblijsko-kršćanskom poimanju, mir ostvaruje Bog sam: to je Božji san. Od čovjeka se, ističe kustos Patton, traži prelazak iz straha u povjerenje, a taj je korak izuzetno težak. „S naše strane, kao kršćanska sastavnica u gradu Jeruzalemu, mi barem u nekim situacijama možemo služiti kao most, jer po sebi nismo prijetnja, mi smo manjina među manjinama, i zbog samog pristupa problemima – koji je pretežno dijaloški, te izbjegava svaki oblik nasilja i opravdanje svakog nasilja“ – zaključio je kustos Patton.








All the contents on this site are copyrighted ©.