Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

Vjernici diljem Hrvatske u proteklom su tjednu osobito ispunjali crkve sv. Leopolda Bogdana Mandića i Gospe Fatimske. Jučer je u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo slavljena misa u povodu spomendana romskih blaženika Emilie i Ceferina Gimeneza Malla. Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Odbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral Roma varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je podsjetio i na Majčin dan.

Hodočašće "Putevima mučenika" središnji je događaj obilježavanja 400. obljetnice rođenja karizme svetog Vinka Paulskog za Vinkovsku obitelj iz Hrvatske. Sudionici hodočašća, članovi Vinkovske obitelji iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pohodili su grob mučenice sestre Žarke Ivasić, milosrdnice, u Gospiću te Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini.

U Hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku proslavljen je jubilej - 100 godina od osnutka Vojske Bezgrešne. To je jedan od pet susreta kojima ta udruga okuplja svoje članove po regijama i na taj se način priprema za veliku nacionalnu proslavu najesen u Zagrebu. Nacionalni duhovni upravitelj fra Zdravko Tuba istaknuo je Kolbeovu želju da članovi Vojske Bezgrešne uvijek budu gorljivi promicatelji svetosti i nositelji evanđeoskih normi i načela u svijetu.

Misno slavlje predvodio je provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević. Govoreći o svetosti koja nema svoga roka, podsjetio je na kanonizaciju dvoje djece vidioca u Fatimi, sv. Franje i sv. Jacinte Marto. „Nikada nije prerano za postati svet. I nikada nije prekasno da donesemo odluku za obraćenje. Svi su pozvani na svetost", rekao je provincijalni ministar, dodajući kako gorljivo nastojanje sv. Maksimilijana Kolbea da cijeli svijet posveti Bezgrešnoj treba ostati naš trajni žar koji će nas poticati da neprestano rasplamsavamo pobožne ideje i herojske čine utemeljitelja Vojske Bezgrešne.

U povodu odreknuća od službe zagrebačkog pomoćnog biskupa Valentina Pozaića, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo svećenicima Zagrebačke nadbiskupije u kojem uz ostalo ističe da je: „danas, 13. svibnja 2017. godine, objavljeno da je Sveti Otac prihvatio zamolbu biskupa Pozaića i oslobodio ga službe pomoćnoga biskupa zagrebačkog. Mons. Pozaić, kao pomoćni biskup u miru, i dalje ostaje u našem nadbiskupijskom zajedništvu te se nadamo da će, sukladno okolnostima i svojim zdravstvenim mogućnostima, ostati prisutan u našemu pastoralu, posebno u pojedinim prigodama i slavljima. Kao zagrebački nadbiskup, istinski sam zahvalan Gospodinu što je mojoj službi, ali i cijeloj našoj nadbiskupiji, u osobi biskupa Valentina, tijekom proteklih dvanaest godina darovao dragocjenoga pomoćnika i suradnika“.

U subotu je na Bleiburškom polju u Austriji održana središnja komemoracija u povodu 72. obljetnice Bleiburške tragedije koja je počela molitvom odrješenja na groblju. Pozdravljajući okupljeno mnoštvo vjernika pristiglih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kao i europskih država, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve dr. Tomislav Markić zahvalio je đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću na spremnosti da uime hrvatskih biskupa predvodi to slavlje. Zahvalu je uputio mjesnoj Crkvi, te pozdravio predstavnike političkoga i društvenoga života republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i predstavnika Mešihata islamske zajednice u Republici Hrvatskoj Idriza Bešića. Posebni pozdrav i zahvalu uputio je članovima Počasnoga Bleiburškoga voda za čuvanje sjećanja ponajveće tragedije našega naroda. „Sabrani smo na području koje predstavlja jedno od najtragičnijih polja u povijesti našega hrvatskoga naroda i početak velikog stradanja čak nekoliko stotina tisuća hrvatskih vojnika i civila poslije II. svjetskoga rata. Njihova je sudbina toliko tragična i ponižavajuća da su oni koji su ih osudili i pogubili smatrali da nisu vrijedni čak niti toliko da se zapišu i doznaju njihova imena. Za to se pobrinuo totalitarni sustav, a još se i danas njegovi ostaci brinu da ne doznamo gdje su točno bili pogubljeni i stradali i gdje su sve grobišta i jame u kojima leže njihove kosti. Sad kad se istina, unatoč silnog protivljenja, ipak počela probijati, pokušava se spriječiti i našu molitvu za te bezimene žrtve", rekao je nadbiskup Hranić. Vjernike je pozvao da „nikakvim svojim postupkom, riječju, znakom ili gestom ne pomognu onima koji žele spriječiti osvjetljavanje istine o tim žrtvama. „Evanđelje nam raskrinkava zašto su zločini jednih važni za legitimitet drugih, zašto i danas ima onih koji grabe kamenje čim se spomene ime bl. Alojzija Stepinca te se kamenjem uvreda, omalovažavanja i mržnje bjesomučno nabacaju na drugu stranu. Evanđelje raskrinkava razloge zašto se ne ulazi u sve arhive, zašto je dio arhiva uništen ili skriven, zašto su neka iskapanja grobišta bila zaustavljena“. „Svjesni smo da je previše investirano u laži, pamflete i mitove da bi se dopustilo Bogu da nas on pohodi svjetlom istine te nas svojim milosrđem i praštanjem učini ne samo slobodnima od pretrpljenih zala, nego i od onih zala koja smo nanijeli drugim ljudima i narodima te slobodnima za druge, za zajedništvo i za suradnju pred izazovima današnjice i novih okolnosti u kojima živimo. Nerasvijetljena povijesna istina i opterećenost prošlošću otežava zajedništvo i suradnju, a u novim povijesnim okolnostima postaju opasnost i za hrvatski i za srpski, a onda i za druge narode na ovim europskim prostorima“, riječi su nadbiskupa đakovačko-osječkog na Bleiburškom polju koje je prenijela IKA.