Papa Franjo: Imamo nadvladati kulturu razaranja

Pobijediti kulturu razaranja, koja bombu naziva 'majkom', i koja na televiziji gledateljima prikazuje samo zlo – istaknuo je papa Franjo u razgovoru s učenicima, sudionicima susreta koji je organizirala talijanska Nacionalna koordinacija lokalnih ustanova za mir i ljudska prava, koje je u subotu, 6. svibnja, primio u Vatikanu. Papa je ponovno istaknuo zlo „rada na crno“, te potaknuo sve da se više zauzimaju za zaštitu okoliša.

Vrijeme je da se bez straha suočimo s „kulturom razaranja“ i nadvladamo ju, i to snagom umjerenosti. Sveti je Otac taj izazov uputio talijanskim učenicima angažiranima u spomenutoj koordinaciji koja se zauzima za mir i ljudska prava. Papa je zahvalio mladima na konkretnim pitanjima koja su mu postavili, iz kojih je proizišla tjeskoba zbog brojnih tragedija koje pogađaju svijet – od ratova do siromaštva i kršenja ljudskih pravâ. Osim toga, primijetio je kako se na televiziji mogu vidjeti samo loše vijesti i uništavanje, te napomenuo da se čini kao da jedan televizijski program ima više uspjeha ako prikaže što više nesreća.

Sramota je jednu bombu nazvati 'majkom'

Papa je spomenuo i problem izbjeglica, za koji je rekao da je najveća tragedija u Europi nakon one Drugoga svjetskog rata, te se osvrnuo na nasilje i ratove koji nagrđuju ljudski rod. Ima dobrih ljudi, u svijetu ima dobrih stvari koje se ne vide; ali svijet je u ratu – istaknuo je te dodao kako je osjetio sramotu kad je čuo ime jedne bombe: 'Majka svih bombâ'. Ali, majka daje život! A ta daje smrt! – istaknuo je Papa. Toj spravi ćemo reći 'mama'? Što se to događa? – upitao je papa Franjo. Spomenuvši potom slabost brojnih međunarodnih vođâ, Papa je upozorio kako se s jedne strane traži mir, a onda se proizvodi i prodaje oružje. Ima špekulanata – napomenuo je – koji prodaju oružje onima koji ratuju, te tako zarađuju na smrti drugih ljudi.

Rad „na crno“ i iskorištavanje jesu smrtni grijeh

Papa je potom istaknuo trgovinu drogom koja uništava brojne mlade. I ponovno je upozorio da su i dalje u središtu gospodarstva novac i moć umjesto čovjeka, osvrćući se posebno na zlo rada na crno, te na iskorištavanje ljudi, među kojima i djece. Netko bi – prema Papinim riječima – mogao reći da se to događa na nekom dalekom kontinentu, ili u nekoj dalekoj zemlji, ali to se događa u Europi, u Italiji – istaknuo je. Ljudi se iskorištavaju kada im se plaća na crno, kada ti daju ugovor za posao koji traje od rujna do svibnja, nakon čega si dva mjeseca bez posla; nema kontinuiteta. I onda se opet započinje u rujnu; to se zove 'razaranje'; mi, katolici, to iskorištavanje zovemo 'smrtnim grijehom' – istaknuo je papa Franjo.

Imamo biti blagi kako bismo se borili protiv nasilja i u riječima

Sveti se Otac potom zadržao na temi o kojoj često govori, o kušnji ogovaranja, o tomu – kako je rekao – pravom 'terorizmu', jer uništava osobu, te je potaknuo nazočne mlade da se ugrizu za jezik prije nego što počnu ogovarati druge. Istodobno ih je upozorio da se čuvaju nasilja uvrjede koje se – primijetio je Papa – katkada može vidjeti u političkim raspravama. S obzirom na sve to, potrebna je blagost.

Biti blagi, umjereno se ponašati, ne znači biti glupi; to znači mirno govoriti, ne vrijeđajući, to znači tražiti način kako reći stvari ne vrijeđajući. Ali, blagost je jedna od vrlina koju imamo ponovno naučiti, ponovno pronaći u svojem životu. U tomu mnogo pomaže ako u svojim razgovorima ne dodajemo ljudima pridjeve. Uvijek imamo biti blagi. Uvijek mirnoga ponašanja koje je protiv nasilja – istaknuo je Papa.

Sveti je Otac, među ostalim, potaknuo mlade da se nikada ne prepuštaju ravnodušju, da zabrane riječ 'rezignacija', te istaknuo da je potreban „odgojni pakt“ između škole i obitelji, kako bi se promicalo opće dobro društva. Mlade je, osim toga, potaknuo da se posebno zauzmu u slušanju, a profesore da više vremena posvete odgoju za mir.

Mi uništavamo najdragocjeniji Božji dar: sve stvoreno – primijetio je Papa te istaknuo štete prouzročene konsumizmom koji vodi do pokusa na biljkama i životinjama, do pojavljivanja rijetkih bolesti, i do žalosnih pojava poput zagađenja Mediteranskoga mora. Na kraju je upozorio na opasnost od previše riječi, a malo zauzimanja, nakon Konferencije o klimatskim promjenama u Parizu.