Vijesti iz Crkve u Bosni i Hercegovini, pripremio msgr. Ivo Tomašević

Na svetkovinu Uskrsnuća Gospodnjega, 16. travnja u katedrali Srca Isusova u Sarajevu Euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s pomoćnim biskupom mons. Perom Sudarom i uz koncelebraciju provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Joze Marinčića i još 12 svećenika. Svetu misu izravno su prenosili Radiotelevizija Bosne i Hercegovine i Radio Marija, a zabilježili brojni drugi mediji. „Želim da ovaj Uskrs donese utjehu svima koji pate, koji su obespravljeni i ugroženi; želim da uskrsli Krist svima donese tu utjehu života“, kazao je kardinal Puljić koji je slavio i Misu bdijenja te krstio dvije odrasle osobe: Sabinu koja je uzela krsno ime Marija i Mineu koja je uzela krsno ime Marina.

Svečanu Misu bdijenja u svetoj uskrsnoj noći, s 15. na 16. travnja 2017. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve slavio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić u koncelebraciji sedmorice svećenika. Tri čitača - tri mostarska bogoslova: Petar, Mate i Ivan, uprisutnili su prizore stvaranja svijeta i čovjeka, izlaska iz egipatske tmine u obećanu zemlju i Ezekielova proroštva o preobrazbi kamenoga srca u srce od mesa. Biskup Perić predvodio je i središnje Euharistijsko slavlje na sam Uskrs te u prigodnoj propovijedi razmatrao o „čudesnim pojavama koje su pratile Smrt i Uskrsnuće Gospodinovo“. A na kraju, nakon čestitke mons. Luke Pavlovića, katedralnoga župnika i mostarskoga dekana, uputio je apostolski blagoslov s potpunim oprostom svima raskajanima, kao što to čini prema vlastitu izboru za Božić i za Mariju Majke Crkve.

Liturgiju Uskrsnog bdijenja i Misno slavlje na sam Uskrs u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure predvodio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica koji je na početku Mise izrazio radost što se „ove godine istog dana slavi najveći kršćanski blagdan – Uskrs – i po novom i po starom kalendaru“. U homiliji je posebno naglasio potrebu osobne vjerodostojnosti svih koji slave Kristovo uskrsnuće. „Potrebno je da se kršćani zajednički i odlučnije zauzimaju za ljudski život od začeća do prirodne smrti i za dostojanstvo svakog čovjeka i svakog naroda – od Banje Luke i Bosne do drugih dijelova Europe i svih drugih kontinenata. Velika je krivica i grijeh propustom nas kršćana što u našoj životnoj sredini ima još uvijek toliko nepravde i zlodjela, što se konstantno ratne zločince nagrađuje a ratne žrtve kažnjava daljnjim obespravljenjem i onemogućivanjem da žive u svome rodnom mjestu i domovini životom dostojnim čovjeka“, rekao je biskup Komarica.

Proslava Mise i obreda uskrsnoga bdijenja svečano su proslavljeni i u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Banjoj Luci. Sv. Misu i obrede je predvodio pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, a dvoje katekumena - brat i sestra Zdravko i Jovana, koji su uzeli imena Josipa i Marije, pod Misom su primili sakramente kršćanske inicijacije, a vjernica Vedrana primila je Prvu svetu pričest.

Kardinal Puljić sa suradnicima upriličio je Uskrsno primanje, 17. travnja u prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu. Čestitke brojnih predstavnika vjerskog i društveno-političkog života, kao i predstavnika diplomacije, znanosti, kulture i drugih sfera javnog života, uz kardinala Puljića primali su: vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar, otpravnik poslova a. i. Apostolske nuncijature mons. Giuseppe Trentadue i generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Luka Tunjić. „U našoj zemlji toliki se izjašnjavaju vjernicima, a ta vjera niječe se na svakom koraku kršenjem osnovnih Božjih zapovijedi. Uvuklo se toliko nemorala, kriminala i korupcije“, kazao je kardinal Puljić ističući da to za učitelje vjere i morala predstavlja veliki izazov za pronalaženje načina da ozdravljaju javno mnijenje.

Na uskrsni ponedjeljak, 17. travnja, održano je zborovanje Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije Prečistog srca Marijina o 75. obljetnici osnutka Provincije. Okupljanjem mnogobrojnih sestara koje svoje poslanje vrše u BiH, Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj, započelo je zborovanje u Visokom, nedaleko od Sarajeva, u kojem je bilo prvo provincijsko sjedište 1942. godine, odakle se razvijala Provincija kroz ratno i poratno razdoblje. Svojim dolaskom iz Slovenije ovaj susret su uzveličale i sestre iz Mariborske provincije što je podsjetilo na dolazak u Bosnu i djelovanje brojnih sestara Slovenki u prošlom stoljeću, zahvaljujući čijem služenju su se na ovim prostorima stvorili uvjeti i za osnivanje vlastite Provincije. U franjevačkoj samostanskoj crkvi u Visokom svečano Euharistijsko slavlje predvodio je provincijal fra Jozo Marinčić. Provincijska predstojnica s. Kata Karadža u svome je obraćanju izrazila hvalu Bogu zbog ovog povijesnog dana za Provinciju. U Visokom i Sarajevu predstavljena je i knjiga s. Željke Dramac pod naslovom: „Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije“.

Na Uskrsni ponedjeljak, 17. travnja, u crkvenoj dvorani u Pastoralnom centru u okviru Caritasova hospicija „Betanija“ u Čapljini, biskup Perić krizmao je trideset kandidatica i dvadeset i četiri kandidata koje su pripremali don Ivan Kordić i don Dragan Filipović. Biskup Perić je krizmanicima kazao da će, ako ispune polovicu ovoga što su obećali, biti zapaženi pronositelji Očeve i Isusove darovne milosti – Duha Svetoga u župi i svijetu. Iz župe su dva biskupijska sjemeništarca Ivan i Luka te četiri bogoslova: dijecezanski Goran, salezijanski Marko i franjevački Ivan i Nikola te Anamarija u klarisama.

Na Uskrs, 16. travnja, pravoslavni i katolički vjernici na Malom gradskom trgu u Prijedoru, šezdesetak kilometara zapadno od Banje Luke, organizirali su manifestaciju „Vaskrsu s ljubavlju, Uskrsu s ljubavlju“, a pokrovitelj bio je Grad Prijedor. Čestitke pravoslavnim vjernicima, rimokatolicima i grkokatolicima izrekli su: prijedorski gradonačelnik Milenko Đaković, ukrajinski grkokatolički svećenik, protojerej stavrofor Mihal Stahnek, pravoslavni protojerej stavrofor Ranko Maletić, prijedorski župnik vlč. Marko Vidović i glavni imam u Prijedoru Husein efendija Velić.

Na sestrinskome groblju „Doloroza“ u Čardaku pokraj Modriče u Bosanskoj Posavini, 15. travnja sahranjena je sestra M. Jozefina (Petronila) Bičvić, Služavka Malog Isusa, koja je blago preminula u Gospodinu 13. travnja u bolnici u Travniku, u 89. godini života i u 58. godini redovništva. S. Jozefina rođena je u Kladarima Donjim kod Modriče 1928. godine kao osmo od desetoro djece. Kao pripravnica zajedno sa svim sestrama bila je prognana iz sarajevskoga Betlehema nakon Drugog svjetskog rata. Ustrajala je u zvanju i 1965. godine u Zagrebu položila doživotne zavjete. Živjela je i djelovala kao medicinska sestra: u Prčanju, Titogradu odnosno Podgorici, Sarajevu gdje je ponovno, s drugim sestrama, morala napustiti provincijsko sjedište u dijelu grada pod kontrolom srpskih oružnika. Bila je u izbjeglištvu u Zagrebu, San Giusta u Italiji, pa na Hvaru da bi se potom vratila u Sarajevo, a posljednje tri godine provela je u Vitezu.