2017-03-17 12:09:00

Papa - Svjedok milosrđa i na društvenim mrežama


(Razgovor s mons. Luciom A. Ruizom vodio: A Gisotti - Radio Vatikan).

P. Dana 19. ožujka prošle godine, papa Franjo je otvorio svoj Instagram račun (account) @Franciscus; to je društvena mreža na kojoj se mogu razmjenjivati i dijeliti fotografije i video zapisi. Nakon godine dana, Papin račun ima više od 3,5 milijuna sljedbenika, a fotografije koje se objavljuju kroz tjedan, u prosjeku pogleda više od 10 milijuna ljudi. O važnosti ove Papine prisutnosti na društvenim mrežama, razgovarali smo s drugim čovjekom Tajništva za komunikaciju Svete Stolice, mons. Luciom Adriánom Ruizom, koji se prisjeća sastanka pape Franje, s osnivačem Instagram mreže, Kevinom Systromom...

O. - Račun smo na Instagramu otvorili prije godinu dana. Sjećanja ima mnogo! Bili su to vrlo lijepi trenuci, ali najviše se u pamćenje usjekao susret s Papom, kad je došao i svoju ideju Papi predstavio Kevin Systrom (suosnivač Instagrama), s ciljem da se putem slika prenese Papina poruka. Sveti Otac je tada govorio o 'teologiji slike', o tome kako je Crkva oduvijek koristila sliku kako bi se ljudima približila i tako ih poučila. Govoreći o ulozi slika u Crkvi, kazao je: "Slika je važna kod pristupa djeci - a ona, jer su sramežljiva ne žele govoriti, ali mi donesu sliku i onda ih pitam:" Što znači ova slika?" A zatim se malo pomalo opuste i to toliko da ih treba zaustaviti, jer počinju iznositi o sebi mnoge stvari... ". "Slika je sredstvo pristupa dijalogu, tako da ovaj projekt trebamo realizirati." - kazao je Papa.

P. - Sveti Otac je na Instagram započeo s ovom porukom: "Želim vas pratiti na putu Božjega milosrđa i nježnosti." Važno je napomenuti da smo bili usred Jubileja milosrđa. No, je li stvarno moguće - ovu nježnost, o kojoj Papa govori - donijeti i na društvene mreže?

O. - Apsolutno, da. U odgovorima koje svakodnevno pratimo te o tome Svetom Ocu damo sažetak onoga o čemu milijuni ljudi piše, kao najvažnije je to da su ljudi u potpunosti pozdravili i rado prihvatili ovu ideju. Toliko dira činjenica da na poruku koju želite prenijeti, kad na primjer - Papa poljubi neku osobu; neku bolesnu osobu ili nekoga zagrli, blagoslovi - postoje izrazi kao što su: "Ovaj je zagrljaj moj! ... "Hvala ti za ovaj zagrljaj: Danas mi je baš to potrebno!" Ljudi, vide Papu kako grli neku drugu osobu, a osjećaju taj zagrljaj kao svoj; kao da njih grli. Postoje zatim i ljudi koji su u bolnici; ljudi koji nikada neće biti u mogućnosti doći u Rim, kako bi Papu vidjeli, ali doživi taj mali 'digitalni izražaj' kao iskustvo koje posvoji; učini svojim.

P: - Ima li neka slika, među mnogima koje smo vidjeli u ovoj godini o papi Franji, koja vas je pogodila?

O. - Pa, onda kad moli, jer prenosi taj osjećaj otajstva sabranosti s Bogom: i kad stavite na Internet taj duboki trenutak povlači reakciju, molitve i sabranosti... Tu su onda i druge snažne i vrlo dirljive slike: milovanje stariji ili bolesne osobe, dijeteta; tu su ti veliki zagrljaji, koji postanu svojevrsna teologija tijela, stvarana i življena u jednostavnosti.

P - Ovaj papa stvara slike koje diraju um i srce ljudi, čak i onih koji nisu vjernici. Zapravo, slike isto tako 'stvara' i riječima: mislim na propovijedi iz Sv. Marte. Koju pouku nudi komunikatorima - posebno svojim kršćanskim komunikatorima?

O. - U digitalnoj smo kulturi. Prema riječima pape Benedikta, postoji "digitalni kontinent", stvarnost u koju trebamo ući i živjeti; ako je tamo čovjek, Crkva ne može ne biti tamo i tamo treba biti s istom dinamikom s kojom su to činili misionari, kad su otkrili novi kontinent; drugu stvarnost. Što su činili misionari? Proučavali su njihovu kulturu, njihov jezik, tako da su im mogli navijestiti Isusa. Na isti način, ako se nalazimo pred kulturom koja je digitalna i s ljudima koji žive u ovim digitalnim okruženjima, trebamo naučiti taj jezik, i Isusa uprisutniti, ali u toj kulturi, jer je to dinamika Utjelovljenja. Riječ je tijelom postala, nastanila se među nama, poprimila kulturu toga vremena, govorila je tim jezikom... To je dužnost Crkve: Uvijek se inkulturirati, u svakom trenutku, ali i dati poruku nade. Koje je poslanje komunikatora? Upravo nadu Evanđelja prenijeti u ovu stvarnost. Naša misija je, dakle, prvo poznavati dotični jezik i kulturu, ali i dinamiku, jer nije jednostavno prebaciti se s jednog medija na drugi; staviti jednu stvar na mjesto neke druge, jer tako ne funkcionira, ne može se razumjeti; tako ne možete pratiti! Postoji dotičan jezik; vlastito narječje i stoga ga trebamo naučiti; tu je, također i vlastita dinamika – i nju trebamo naučiti i učeći je na dotičnom jeziku uvesti i riječ ljubavi...








All the contents on this site are copyrighted ©.