Pročitaj članak Idi na menu

Društvene mreže:

RSS:

Vatikanski Radio

Papin glas i glas Crkve u dijalogu sa svijetom

jezik:

Crkva \ Hrvatska

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina

dijete u kolijevci - ANSA

16/03/2017 16:53

Studentska udruga Duhovnost osječkih studenata organizirala je humanitarnu akciju "Za bebe", prikupivši higijenske potrepštine i hranu za kuće Apostolata za život koje vodi pavlin Marko Kornelije Glogović. Došavši u Osijek, on se pridružio osječkim moliteljima međunarodne ekumenske molitvene inicijative "40 dana za život", koji od 1. ožujka do 9. travnja mole u blizini KBC Osijek i u bolničkoj kapelici srijedom u 15.30 sati sudjeluju na misi za nerođene. Pater Glogović potvrdio je kako molitveno djelo ima nadnaravnu dimenziju ističući: "Prošle godine kada sam ovdje stajao došla mi je žena, stavila kuvertu u džep, a ja sam joj lijepo zahvalio. Tek poslije sam vidio da u njoj stoji 500 eura i piše: 'Ovo je trebala biti plaća za pobačaj'.

Obilježavanju Dana hrvatskoga jezika od 11. do 17. ožujka ove se godine pridružio Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, organizirajući okrugli stol pod nazivom „Suvremeni jezični izazovi – 50 godina nakon Deklaracije". Sudionici skupa osvrnuli su se na izazove s kojima se hrvatski jezik susreće u novije vrijeme, u uvjetima globalizacije i dominacije raznih društvenih mreža. Rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić, naglasak je stavio na uočavanje svekolike krize jezične kulture u našoj zemlji. Rješenje vidi u učenju hrvatskoga jezika kao obveznog predmeta na svim obrazovnim razinama bez obzira na struku. Sudionici Okrugloga složili su se da su u svakom jeziku, pa tako i u hrvatskome, najvažniji znanje, vještina i stav. Da bismo to postigli u Hrvatskoj, rečeno je, potrebno je propisati i omogućiti dovoljan broj nastavnih sati za sustavno učenje i poučavanje hrvatskoga standardnoga jezika, počevši od vrtića, sve do eventualnih propusta na najvišim akademskim razinama.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek i njezinim suradnicima razgovarao je u Splitu o Riznici sakralnih umjetnina, koja bi trebala biti otvorena u Palači Skočibušić na Peristilu nasuprot katedrale sv. Dujma. Na tome se radi već dugi niz godina i čeka se rješenje pravnoga statusa. Splitsko-makarska nadbiskupija uložila je napore kako bi oživjela taj prostor. Dosad su priređivane brojne izložbe koje govore o bogatstvu arhiva i zbirki koje ima Splitsko-makarska nadbiskupija. Nadbiskup Barišić izrazio je nadu da će ta priča što skorije dobiti pozitivan završetak, naglasivši važnost takve jedne riznice koja bi trebala biti strateški interes grada Splita, ali i same države. Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je važnost hrvatske sakralne baštine koja bi se trebala bolje pozicionirati u odnosu na europske fondove što opravdava, između ostaloga, činjenica više desetljeća zanemarivanja, ratne štete i turistički potencijal.

Križarska organizacija tradicionalno je u povodu Papina dana u dvorani „Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu organizirala prigodnu akademiju. U pozdravu sudionicima predsjednik Križarske organizacije Darijo Burjan istaknuo je kako su uz ovogodišnju proslavu križari inicirali i „Papin dan u školi", podsjetivši kako su još od doba bl. Ivana Merza, koji je i inicirao proslavu u Hrvatskoj još dvadesetih godina prošloga stoljeća, upravo učenici, studenti, bogoslovi i sjemeništarci revno sudjelovali na proslavama Papina dana. O papi Franji kao neumornom tražitelju obnove Crkve govorio je prof. dr. Stjepan Baloban. On u svojoj sredini, u Rimskoj kuriji traži obnovu kako bi se to moglo prenijeti na druge dijelove Crkve: na krajevne Crkve, na biskupije, na župe, u redovničke zajednice. Hoće li papa Franjo ostati samo tražitelj obnove Crkve ili će se Crkva u ovo naše vrijeme stvarno obnoviti ovisi o puno čimbenika, no proces je počeo i povratka na staro nema. Papa Franjo poziva na istinsko traženje zajedničkog puta prema onom uvijek aktualnom i nadahnjujućem, a to je isusovska i evanđeoska Crkva, odnosno život kršćanina prema modelu Nazarećanina, zaključio je prof. Baloban, a prenijela IKA. U zagrebačkoj prvostolnici prije akademije misno slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. „Danas se spominjemo četvrte godišnjice izbora pape Franje na Petrovu stolicu. Svojim dolaskom, svojom osobom počeo je na novi način voditi Kristovu Crkvu. Neposredan u govoru dotiče i najteže teme Crkve, poziva na dijalog, otvara nove ekumenske putove, a naviještanjem Božjeg milosrđa sve ohrabruje na povratak Bogu Ocu", riječi su biskupa Gorskog koji je vjernike pozvao na molitvu za Papu, da ga Gospodin koji ga je pozvao uzdrži u svojoj službi.

U župi Gospe od Ružarija u Posedarju zadarski nadbiskup Želimir Puljić blagoslovio je Križni put izrađen od kamenih stijena. Inicijator i idejni pokretač ovog projekta je umjetnik, 82-godišnji Posedarac Vinko Kajmak. Cilj podizanja Križnog puta je da Krist na križu još jednom zagrli Posedarje i Lijepu Našu. „Postavljam ga iz ljubavi i zahvalnosti prema Bogu što je stvorio zemlju za sve nas i u znak sjećanja na bližnje koji više nisu među nama, osobito za poginule i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu". Na vrhu brda je izradio Isusov grob pravokutnog oblika, na mjestu bunkera koji su hrvatski branitelji koristili u Domovinskom ratu. Nadbiskup Puljić potaknuo je vjernike da svaki put kad mole Križni put, imaju u vidu da ih Isus prati. On se svojom patnjom i smrću nije odrekao grešnog čovječanstva. Kako se nije htio odreći svog Oca, grešno mu je čovječanstvo okrenulo leđa.

U dominikanskom samostanu na zagrebačkoj Peščenici na sinoćnjoj tribini "Vjera, politika i humor" sudjelovali su karikaturist Večernjeg lista i Glasa Koncila Srećko Puntarić ‒ Felix, urednik i bivši v. d. glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Siniša Kovačić i humorist Zoran Homen. Kovačić je, obrazlažući posebno televizijski program, objasnio da je u medijima sve manje originalnih uredničkih koncepcija i prepoznatljivih rukopisa i da treba razlikovati zdrav humor od satire koja se nerijetko koristi za diskreditaciju ili u svrhu određenog aktivizma i da je žalosno kada državno odvjetništvo mora odlučivati je li neka naslovnica satira ili uvreda. Podsjetio je na zlatne zabavno-humoristične uratke HRT-a poput Gruntovčana, Mejaša ili Naših i vaših u kojima se humor afirmirao na zdrav način. Rekao je da podupire humor u evangelizaciji, ali da treba postojati mjera. U humorističnim izričajima ne smiju se izrugivati nacionalne i vjerske vrednote. U našem društvu koje je podijeljeno, u kojem se lijeva scena smatra liberalnom i urbanom, a desna neurbanom i nazadnom, teško je odrediti granicu između zabave i provokacije, satire kao uvrede i prihvatljivog obrasca ponašanja, istaknuo je Kovačić. 

16/03/2017 16:53