2017-03-02 17:02:00

Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina


U izjavi za Hrvatski katolički radio o današnjoj odluci Ustavnog suda RH o neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece s Ustavom Republike Hrvatske, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić rekao je: „Nakon što sam preslušao konferenciju za medije moj je dojam da je Ustavni sud dobio domaću zadaću koja je imala već unaprijed zacrtano rješenje, a onda se potrudio da ono što će napisati, uskladi s tim rješenjem. Mislim da je ovo prije svega politička nego pravna odluka".

Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije uputilo je poziv svim ljudima dobre volje da se pridruže, a medijima da podrže akciju „Europski savez za nedjelju". Na prvu nedjelju u ožujku želja je potaknuti javnost na poštivanje nedjelje kao „dana počinka od rada, obiteljskog dana okupljanja i druženja, dana kulturnih i socijalnih aktivnosti, te kao dana Gospodnjeg" kada kršćani spominju i slave uspomenu na Kristovu pobjedu slavnoga Uskrsnuća.

Predvodeći misno slavlje na Pepelnicu ili Čistu srijedu, riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić istaknuo je da nas Korizma uvijek poziva na obraćenje. Ovo je vrijeme kada trebamo moliti da nam u srcima uvijek bude iskrena molitva Bogu. Puno ljudi se deklariralo kršćanima, ali malo je vjernika, upozorio je.

Korizma je veliki poziv na obraćenje, na promjenu, vrijeme istraživanja, propitivanja onoga što smo loše učinili ili gdje smo griješili te odricanje od toga, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Nastavio je kako je Korizma i vrijeme traženja novih putova i načina kako nešto možemo bolje učiniti. „Pred našim očima ne bi trebalo biti samo odricanje nego, štoviše, ljubav prema braći i sestrama, ljubav prema Bogu".

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić na Pepelnicu je upozorio na licemjerje koje prati naše čine, molitvu, post i milostinju. „Molimo, postimo i milostinju dajemo vrlo često da nas drugi vide i da se prikažemo boljima nego što jesmo. Mnogi poste jer žele smršaviti. Činjenica je da nismo baš zdrava nacija, previše je pretilosti i često čujemo savjete: pazite na ishranu i gibajte se! Pretilost je poremećaj, ali postoji još dublji poremećaj između nas i Gospodina, nas i bližnjih. Nezdravi su nam odnosi i pitamo se kako ih ozdraviti.

Šibenski biskup Tomislav Rogić upozorio je na to kako smo kao vjernici pozvani činiti pokoru za svoje i tuđe grijehe. Na početku korizme moramo dati odgovor: želim li ja postati bolji? Jesam li došao do toga da mi je potrebno obratiti se? Neka nam ove korizme, poručio je biskup, ne bude teško moliti, činiti pokoru, odreći se poneke stvari kako bi i mi iskazali ljubav drugima, a ponajviše onima koji su potrebniji od nas. Neka ova korizma bude – ne samo odricanje – ovoga ili onoga – neka ova korizma bude vježbanje dobrote, velikodušnosti, svladavanja – da ne skačemo na svaki mali nesporazum.

Dominikanci slijede put hrvatskog blaženika Augustina Kažotića, preteče duha tolerancije i mirnodopskog suživota koji je favorizirao ekumenizam i dijalog. To je moderatoru fr. Anti Gavriću bila nit vodilja u predstavljanju ciklusa „Korizma na Pešćenici“. Na sinoćnjoj tribini u temi „Crkva i sekularna država" govorili su redoviti profesor Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Ivo Josipović i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić. „Svi su vjernici državljani, ali svi državljani nisu vjernici i rasprava ljudi različitih svjetonazora gotovo uvijek dovede do konflikta“, rekao je bivši Predsjednik Republike, dodajući kako su građani u hrvatskom društvu puno bliži nego što se to najčešće misli. Podsjetio je da prema Ustavu RH svi građani imaju pravo na ispovijedanje vjere, ali i na odvojenost Crkve od države, na četiri ugovora s Vatikanom koje je Hrvatska potpisala te na Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica. Brojnim okupljenima je govorio o tome da, iako je osobno agnostik, poštuje sve vjerske zajednice, da sa zanimanjem prati sve što se događa u njima i da mu se sviđa kako se Katolička Crkva opredijelila za sekularnu državu. Prisjetio se da je dvaput susreo papu Benedikta XVI., triput papu Franju, više puta i vođe drugih vjerskih zajednica i da su svi na njega ostavili dubok dojam, posebice papa Franjo. Naglasio je da u svim političkim strankama u Hrvatskoj dominiraju vjernici, da nijedna politička stranka nije protiv vjere i da svi u hrvatskom društvu trebaju imati međusobno poštovanje jedni za druge.

Dr. Tanjić je rekao da sekularne države ne bi bilo da nije bilo kršćanstva i Crkve. Kršćani su odbijali priznati cara kao Boga, ali su molili za svoje vladare. Govorio je o tome da je u današnjem vremenu sekularnost ugrožena s dvije strane i s religijskog i s laičkog fundamentalizma, da ima onih koji ističu da se Crkva ne smije izravno miješati u politiku, kao i onih koji žele isključiti Crkvu iz svih javnih prostora. Ni jedno ni drugo nije dobro, naglasio je dr. Tanjić rekavši da se vjera ne može shvaćati kao privatna stvar jer se živi u društvenoj dimenziji. Zaključio je da je pitanje Crkve i vjere u Hrvatskoj dobro riješeno na zakonodavnoj razini, ali da je sekularno u Hrvatskoj postalo društveno-kulturološko pitanje, te da se mnogi nesporazumi artikuliraju posebno kroz medije, prenijela je IKA.

U Dubrovniku se u crkvi sv. Josipa srijedom, počevši od Pepelnice sve do 26. travnja, organizira velika devetnica euharistijskih klanjanja za domovinu, a molitveni susreti počinju u 21 sat.

Danas je u Maruševcu, mjestu dugogodišnje župničke službe, pokopan svećenik Varaždinske biskupije Martin Mezak koji je preminuo u 71. godini. 








All the contents on this site are copyrighted ©.