2017-02-17 17:22:00

Papa: Sveučilište je mjesto dijaloga u različitostima


Selilaštvo nije opasnost, nego izazov za razvoj; pravi je put, put integracije, o kojemu valja razgovarati i na sveučilištima, na tim mjestima dijaloga u različitostima – glavna je misao govora pape Franje koji je održao na rimskom sveučilištu Roma Tre. Posjetivši danas, 17. veljače, to sveučilište i susrevši se sa studentima, profesorima i cijelim osobljem, Papa je govorio bez unaprijed pripremljenoga teksta, te potaknuo na konkretnost, pred fluidnošću društva i gospodarstva.

Prvi je put papa Franjo ušao u jedno javno rimsko veleučilište, i odmah pojasnio svoju zamisao o sveučilištu: to je mjesto dijaloga u različitosti. Uručivši pripremljeni govor, Papa je odgovorio na nekoliko pitanja koja su mu postavili studenti, te govorio improvizirajući. Na poticaj jedne studentice, govorio je o nasilju, koje se – prema njegovim riječima – rađa iz malih stvari, na ulici, u obitelji, pa i u našem govoru. Danas ima nasilja u našem izražavanju, u jeziku, čak zaboravljamo reći 'dobar dan' – primijetio je Papa.

Nasilje je postupak koji nas svaki put čini sve anonimnijima, oduzima ti ime. Bezimeni jedni prema drugima. Oduzima ti ime, pa su tako i naši odnosi pomalo bezimeni – kazao je papa Franjo te objasnio – Imam pred sobom osobu, koja ima ime, ali ja te pozdravljam kao da si neka stvar. Takav odnos onda raste i postaje svjetsko nasilje. Nitko danas ne može poreći da smo u ratu, i to je treći svjetski rat koji se vodi u dijelovima – istaknuo je Papa te upozorio – Valja sniziti ton, te govoriti manje, i više slušati.

U svijetu u kojemu se i politika ponizila, gubeći osjećaj za društvenu izgradnju i društveni suživot, glavni lijek protiv svakoga nasilja postaje lijek srca koje zna primati, i to u dijalogu koji približava, u slušanju drugoga. Riječ je o strpljenju dijaloga. A gdje nema dijaloga, vlada nasilje. I ratovi – prema Papinim riječima – započinju u našem srcu. Kada nisam u stanju otvoriti se drugima, poštovati druge, razgovarati s drugima, dijalogizirati; tamo započinje rat – istaknuo je Sveti Otac.

Sveučilište je, naprotiv, mjesto na kojemu se može razgovarati, gdje ima mjesta za sve, za svakoga s vlastitim načinom razmišljanja. Druga mjesta, gdje to nije tako – primijetio je Papa – ne mogu se jednako vrjednovati. To su elitna sveučilišta, koja su općenito takozvana ideološka sveučilišta, na kojima te pouče određenoj misli, ideološkom smjeru, i pripreme te da budeš predstavnik te ideologije. To nije sveučilište – istaknuo je Sveti Otac – Gdje nema dijaloga, gdje nema usporedbe, gdje nema slušanja, gdje nema poštovanja za način razmišljanja druge osobe, gdje nema prijateljstva, gdje nema radosti igre, sporta, svega toga zajedno, nema sveučilišta.

Papa je stoga, odgovarajući na pitanja, studente potaknuo da uvijek traže jedinstvo, a to je potpuno drugačiji pojam od jednoličnosti. Kako bi bio takav, potrebna je različitost, jer danas – prema Papinim riječima – postoji opasnost, na svjetskoj razini, od zamisli globalizacije u jednoličnosti. Rješenje je, međutim, u uzoru uzetom iz geometrije, u poliedru. Postoji višeplošna globalizacija. Postoji jedinstvo, ali svaka osoba, svaka rasa, svaka zemlja, svaka kultura uvijek zadržava svoj vlastiti identitet. A to je jedinstvo u različitosti koju globalizacija ima tražiti – napomenuo je papa Franjo.

I u komunikaciji u ovom trenutku vlada određena brzina – primijetio je Papa. Takva brza, lagana komunikacija često može postati fluidna, bez čvrstoće, a to je jedna od opasnosti ovoga društva. Moramo stoga prihvatiti taj izazov da fluidnost pretvorimo u konkretnost.

Drama fluidnosti obilježava i gospodarstvo, koje više ne daje konkretan posao za naše mlade. I to se događa u Europi gdje je u sve većem porastu postotak nezaposlenosti mladih od 25 godina na niže – primijetio je Papa te upozorio da fluidnost gospodarstva oduzima konkretnost posla i kulturu rada, jer budući da nema posla mladi ne znaju što bi radili. Zbog toga su iskorištavani, padaju u ovisnost, dovodi ih se do samoubojstva ili do ulaska u neku terorističku vojsku – primijetio je papa Franjo.

Konkretnost je u gospodarstvu potrebna i u Europi, koja se boji da bi mogla izgubiti vlastiti identitet, ako dođu ljudi druge kulture – primijetio je papa Franjo te istaknuo – Selilaštvo nije opasnost, nego izazov za razvoj. Upravljajući misli upravo onima koji bježe iz Afrike i Bliskoga istoka, Sveti je Otac istaknuo da ti ljudi bježe od rata i gladi. Ali, koje bi bilo idealno rješenje? – upitao je te kazao – Da nema rata i da nema gladi, odnosno da se uspostavi mir, i da se na tim prostorima izvrše ulaganja kako bi ljudi imali sredstva za rad i mogućnost da si zarade za život.

Istodobno je moćnicima na našem planetu, kao i zločincima koji se bave prijevozom izbjeglica malim brodicama, zbog čega se Mediteran pretvorio u veliko groblje, uputio poziv da ne iskorištavaju. Prisjetivši se potom svojega pohoda Lampedusi, upitao je kako prihvatiti izbjeglice koji svakodnevno stižu? Najprije, - kazao je – valja ih prihvatiti kao braću i sestre jer su ljudi kao i mi. Potom, svaka zemlja ima razmotriti koliko ljudi može primiti. Istina je, ne može ih se primiti ako ne postoje mogućnosti. Ali, svi to mogu. A onda, važno je, prihvatiti te ljude i nastojati ih integrirati.

To znači imati otvorena vrata – napomenuo je Sveti Otac. Oni donose jednu kulturu, koja je za nas bogatstvo. Ali, i oni trebaju primiti našu kulturu, razmijeniti kulture. To znači poštovanje. I to – prema Papinim riječima – uklanja strah. Vrlo je stoga važna integracija. Kada postoji prihvat, praćenje i integracija, nema opasnosti od migracija. Prima se jedna kultura i pruža druga – istaknuo je papa Franjo.








All the contents on this site are copyrighted ©.