Nadbiskup Gallagher: Nitko nije svemoguć ni iznad prava

Nadbiskup Paul R. Gallagher, tajnik za odnose s državama, tijekom posjeta Japanu, koji je trajao od 27 siječnja do 3. veljače, na sveučilištu Sophia u Tokiju održao je predavanje o promicanju kulture mira.

Mir je aktivna vrlina

Nadbiskup je govorio katoličkoj zajednici, koju vodi Družba Isusova, čiji je cilj cjelovita formacija čovjeka, uzimajući u obzir sve što se odnosi na život ljudi i narodâ, dakle i mir. Nadbiskup je odmah pojasnio kako se pravo značenje mira tiče nauka Crkve, te da bi moglo biti i neka vrsta programa za odnos među državama, a poistovjećuje se s „aktivnom krjepošću“ koja zahtijeva zauzimanje svake osobe i čitavog društvenog tijela.

Pravednost kao temelj mira

Stoga je mir, još prije nego uređen suživot među narodima, otklanjanje uzrokâ ratovanja. U njegovu korijenu je dakle pravda, na koju svatko ima pravo, i poštovanje temeljnih osnova ljudskih odnosa. Prečesto se zaboravljala bitna veza između mira i kulture mira – istaknuo je nadbiskup Gallagher dodajući kako su stoga Ujedinjeni narodi, premda određuje norme i zabrane, svjedok neprestanoga kršenja mira.

Nezaobilaznost pregovora

Tajnik za odnose s državama objašnjava dakle što je „kultura mira“: ona je u prvom redu odbacivanje rata. Ali pred stvarnošću koja tvrdi suprotno, kultura mira bar može govoriti o reguliranju uporabe sile, u skladu s ratnim pravom koje zabranjuje djela i zločine protiv civila, ranjenika i ratnih zarobljenika. Kao i neumorno pribjegavanje pregovaranju ili arbitraži. Kultura mira može ponuditi rješenja za druge probleme ili terorističko djelovanje koje putem zastrašivanja, nepovjerenja ili nesloge među državama remeti državni ili međunarodni život.

Od oblikovanja do prigovora savjesti

Nadbiskup Gallagher je podsjetio na „Deklaraciju o pravu na mir“ o kojoj raspravlja Opća skupština Ujedinjenih naroda, koja bi željela, pozivajući se na suzbijanje rata, mir ozakoniti kao čežnju svih ljudi i narodâ. Od mira kao odsutnosti rata prelazi se dakle na pozitivno poimanje mira koje je pak povezano s pretpostavkama mira kao što su formacija, odgoj, studij, intelektualna i vjerska sloboda te priziv savjesti.

Prava izbjeglica

Kultura mira znači i pravo na povrat izbjeglicama i preseljenima zbog ratova domova i dobara, ili sučeljavanje s problemom nestalih osoba tijekom oružanih sukoba. U slučaju prehrambene krize ili mobilnosti stanovništva, nadbiskup Gallegher ističe potrebu nadilaženja osobnih interesa radi promicanja ljudskih prava i uvjeta za opstanak sviju.

Sigurnost i poštovanje prava

Ni jedna se osoba ni skupina ljudi ne mogu smatrati svemogućima, ovlaštenima gaziti dostojanstvo i prava drugih osoba ili zajednica. Sve je to sažeto u „teoriji o sigurnosti“ i suzbijanju ne samo ratova, koje zahtijeva „kreativnu odvažnost“, o kojoj Papa govori, a bez koje bi kultura mira ostala mrtvo slovo – istaknuo je nadbiskup dodajući:

Razlučivanju o tomu što je interes općega dobra ljudske obitelji, a što plod posebnih interesa, mogu pridonijeti razna vjerska viđenja i sveučilišno istraživanje, čija je osnovna zadaća pripremiti put budućnosti mira, boljoj budućnosti, budućnosti za sve. Promicanje kulture mira je dinamična zadaća i treba ju neprestano izvršavati da se, kako piše u „Mir na zemlji“, „na zemlji pobratime svi narodi te da u njima uvijek cvjeta i vlada žuđeni mir“.