Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran

Članovi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održali su 23. siječnja u Zagrebu svoje 19. redovito godišnje zajedničko zasjedanje, pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BIH, te zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, predsjednika HBK, a dijelu zasjedanja pridružio se i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico koji je prenio poseban Papin blagoslov.

Saslušavši izvješće o radu Vijeća te Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, koje je, kao zajednički ured HBK i BK BIH, nacionalni ured za hrvatsku inozemnu pastvu, biskupi su pohvalili rad tih tijela i zauzimanje brojnih svećenika, redovnika, redovnica te pastoralnih suradnika i suradnica u naviještanju vjere na hrvatskom jeziku u brojnim zemljama diljem svijeta. Raduje činjenica da hrvatske katoličke zajednice ne zaboravljaju svoj rodni kraj u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ili dijelovima onih zemalja gdje Hrvati stoljećima žive te da hrabro svjedoče svoju vjeru u Boga i vjernost Katoličkoj Crkvi u zemljama u kojima su pronašli svoj novi dom – navodi se u priopćenju sa zasjedanja.

Biskupi su potom saslušali izvješće predsjednika Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BIH o prošlogodišnjoj akciji Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Također su upoznati s akcijom „Nedjelje solidarnosti“ koju je pokrenula BK BIH, a u kojoj župe s brojnijim vjernicima unutar BIH podupiru one župe u kojima je ostao mali broj vjernika i tako jasno pokazuju želju Crkve da se opstane i dostojanstveno živi i u onim dijelovima Bosne i Hercegovine odakle su mnogi prognani.

Nakon što su saslušali izvješće o radu Komisije HBK i BK BIH za Hrvatski martirologij, biskupi su ponovno izrazili zahvalnost svim članovima Komisije za njihovo zauzimanje oko prikupljanja podataka o žrtvama na području obje konferencije koje ponajprije ima za cilj pronalazak onih osoba koje su dale svoj život iz ljubavi prema vjeri i za koje bi se mogao pokrenuti proces za njihovo proglašenje blaženim. Zaključeno je da se hrvatskim predstavnicima vlasti prenese očekivanje biskupa u vezi s poduzimanjem nužnih koraka na istraživanju o žrtvama totalitarnih sustava. Biskupi su saslušali i izvješće o radu Vijeća za misije te dali smjernice za daljnju plodnu suradnju na dobro misija i misionara iz Crkve u Hrvata. Također su razmijenili mišljenja o nekim pitanjima u vezi s vjeronaukom u školi te o mogućnostima zajedničkih akcija na planu ekumenizma i dijaloga – ističe se u priopćenju Tajništva BK BIH i Tajništva HBK.

„Neophodnost dijaloga i pomirenja u hrvatskom društvu“ bila je tema 57. teološko-pastoralnog tjedna koji je danas zaključen u Zagrebu, a na kojemu su sudionici tijekom trodnevnoga rada tragali za putovima dijaloga i pomirenja, kako pod biblijskim i teološkim, tako i pod antropološkim i sociološkim vidicima.

S otvorenja Tjedna sudionici su uputili poruku papi Franji u kojoj su među ostalim istaknuli: „U svakodnevnom radu s ljudima osjećamo koliko različite napetosti i sukobi plaše i iznutra ranjavaju suvremenog čovjeka te ugrožavaju miran suživot. Riječ je o dramatičnim sukobima koji ozbiljno ugrožavaju mir i našu zajedničku budućnost. (...) Sveti Oče, Vi nas često podsjećate da nije lako dijalogizirati, ali je neophodno. Potrebno je njegovati dijalog i pomirenje radi zajedničkog života i izgradnje civilizacije ljubavi. Dijalog je znak poštovanja drugoga, izraz ljubavi i milosrđa. U današnjem razjedinjenom svijetu uistinu je velika potreba za dijalogom u našim obiteljima i školama, u našim društvima i u našoj Crkvi. Dijalog je put pomirenja. Dok okupljeni na ovome trodnevnom znanstveno-pastoralnome skupu nastojimo zajedno promišljati o dijalogu i pomirenju u hrvatskome društvu, Sveti Oče, molimo Vaš apostolski blagoslov za naše napore na ovome području. A mi, u svoje molitve uključujemo Vas i čitavu Crkvu. Svojim Vam pismom izražavamo iskrenu i zahvalnu ljubav Crkve u hrvatskome narodu, koja Vam i ovom prigodom iskazuje svoju vjernost i odanost“ – stoji u poruci koju potpisuje zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta koji je organizator ovoga našeg najvećeg teološko-pastoralnog skupa.

Papin blagoslov sudionicima prenio je apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico, istaknuvši u svome pozdravnom govoru kako mu se ovogodišnja tema čini osobito značajnom, jer se uklapa među najvažnije vidike naučavanja pape Franje koji u raznim prigodama nastavlja isticati važnost dijaloga, poštivanja ljudskih prava svakog pojedinog čovjeka, te nastoji uključiti sve u promicanje pomirenja i općeg dobra. U tom smislu pozivam na ponovno čitanje onoga što je Papa napisao u broju 100 Apostolske pobudnice „Evangelii Gaudium“: „Onima koji su ranjeni starim podjelama teško je prihvatiti da ih potičemo na oproštenje i pomirenje, jer misle da ignoriramo njihovu bol ili tražimo od njih da odustanu i odreknu se svoje prošlosti i ideala. Zato me uvijek boli kada vidim kako se u nekim zajednicama, pa čak i među posvećenim osobama, javljaju razni oblici mržnje, podjele, klevetanja, ocrnjivanja, osvete ljubomore, želje za nametanjem vlastitih ideja po svaku cijenu, pa čak i progoni koji nalikuju pravom lovu na vještice“. I ogorčeno dodaje: „Koga mi to mislimo evangelizirati takvim ponašanjem?“ (100). Izabrana tema stoga je vrlo aktualna zbog pastoralnih izazova s kojima se trebamo suočavati i uvjeren sam da će promišljanja koja će iznijeti vrsni stručnjaci tijekom ovog Pastoralnog tjedna dati izniman prinos ovome važnom pitanju – poručio je apostolski nuncij.

Današnje prvo predavanje pod naslovom „Pastoralni djelatnik u službi dijaloga i pomirenja“ održao je prof. dr. Josip Baloban. Polazeći od teze kako je Isus Nazarećanin istinski promicatelj dijaloga, pomirenja i donositelj oproštenja čovjeku i svijetu, predavač je istaknuo kako za Isusa s jedne strane nema apstraktnog čovjeka, a jednako tako nema ni nevažnog susreta. To znači da Isus kao Očev Jedinorođenac, koji je i sam vidljiva ponuda nevidljivog Oca čovjeku, svakome pristupa kao konkretnoj, jedinstvenoj i neponovljivoj osobi. Predavač se potom osvrnuo i na koncilsku baštinu o dijalogu i pomirenju u svijetu, podsjetivši kako za razliku od prijašnjih sabora tijekom povijesne Kristove Crkve Drugi vatikanski sabor inzistira na razgovoru-dijalogu, prije svega unutar same Crkve, ali i s konkretnim svijetom u kojem katolička Crkva egzistira i djeluje. Predavač se prisjetio i promišljanja dvojice hrvatskih teologa o dijalogu; Vjekoslava Bajsića koji je o dijalogu promišljao kao o razgovoru čovjeka s čovjekom o bitnim interesima čovjeka radi čovjeka samoga i Tomislava Šagi-Bunića koji je isticao kako dijalog iziskuje veliku ljudsku smionost i osobnu sigurnost te je zato mnogo teži od polemike.

Preč. Rudolf Holi, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije, preminuo je u utorak, 24. siječnja, u Svećeničkom domu u Varaždinu nakon duge i teške bolesti, u 90. godini života i 63. godini svećeništva. Oproštaj i sprovodni obredi održani su danas u Svetom Iliji, gdje je potom u župskoj crkvi služena Sveta Misa zadušnica.

Rudolf Holi rođen je 8. veljače 1927. godine u župi Sveti Ilija kod Varaždina, a za svećenika je zaređen u Zagrebu 29. lipnja 1954. godine. Nakon kapelanske službe u Pregradi (1955.-1957.) i Virju (1957.-1958.), imenovan je župnikom u Novigradu Podravskom gdje je bio na službi do 1980. godine, nakon čega je do 1983. bio na službi župnika u Novom Selu na Dravi, te potom župnik u Beletincu, sve do umirovljenja 2003. godine. Počasnim kanonikom Zbornog kaptola Čazmansko-varaždinskog imenovan je 1998. godine.