O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

Diljem Hrvatske jučer je počela Molitvena osmina za jedinstvo kršćana. Ove će godine biti obogaćena koncertima i sportskim događanjima. 33. ekumenski hod zagrebačkim crkvama počeo je u crkvi sv. Petra apostola u Zagrebu. Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, prenijevši pozdrave zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića podsjetio je kako je zajednička molitva počela „kajanjem za djela koja smo tijekom stoljeća podigli među sobom. Ta djela su podigla zidove i oni nam se danas čine kao golema zapreka u jedinstvu kršćana. Ta djela, ili kako smo ih u molitvi nazvali, kamenje u zidu, imaju svoje ime: mržnja, prezir, klevete, diskriminacija, progon, netolerancija, vjerski ratovi. U Poslanici apostola Pavla slušamo kako nas uime Kristovo zaklinje 'dajte, pomirite se s Bogom'". Mi se kajemo uvjereni da se mirimo s Bogom, no ima li pomirenja s Bogom, ako nema pomirenja s braćom, upitao je biskup, nastavivši: „kao da smo zaboravili Isusove riječi, 'ako nosiš dar na žrtvenik pa se sjetiš da imaš nešto protiv brata vrati se, pomiri se, a onda dođi i prinesi dar', ili u Očenašu molimo 'otpusti nam duge naše kako i otpuštamo dužnicima svojim.' Tako se naše kajanje, naše molitve nalaze pod povećalom Svetog pisma, Božje riječi koja nam ne dopušta da se pomirimo sa sadašnjim stanjem. Mi doduše možemo reći: kajem se, možemo iskreno i žaliti zbog podijeljenog tijela Kristova, ali ako se ne dogodi pomak, gesta dobre volje, sve bi mogla ostati samo pusta fraza ili nekorisni osjećaj". Predstavnik Srpske pravoslavne Crkve arhimandrit o. Danilo Ljubotina istaknuo je kako je velika odgovornost na kršćanima „sagledati slabosti jedni drugih i da primimo Kristov mir i Kristovo spasenje i da tako svjedočimo da smo njegovi učenici". Protojerej Kirko Velinski iz Makedonske pravoslavne Crkve uputio je na znakovitost molitve Očenaša, koja je mala i jako jednostavna, „ali sadrži sve ono što trebamo raditi". Predstavnik Reformirane kršćanske Crkve u Hrvatskoj Branimir Bučanović podsjetio je na tradiciju Reformirane Crkve koja na ovim prostorima djeluje neprekidno od 16. st. Osvrnuvši se na ekumenizam, istaknuo je kako on treba biti mogućnost da različiti kršćani, različite Crkve zajedno svjedoče temeljne istine. Iznio je primjer reformiranih kršćana iz Luga koji su sačuvali sliku danas poznatu kao Gospa Aljmaška te ju predali katolicima. Starješina Baptističke Crkve u Zagrebu Momir Blažek upitao je: „ako smo mi u miru s Bogom, zašto pozivamo na pomirenje? Upozorio je kako „mi poziv na mir gledamo vrlo osobno, no to je poziv na mir koji nadilazi svaki razum, svake granice", prenijela je IKA.

Krčki biskup Ivica Petanjak primio je generalnog ministra franjevaca trećoredaca iz Rima o. Edwarda Nicholasa Polichnowskog. U Krčkoj biskupiji nalaze se četiri samostanske zajednice franjevaca trećoredaca. Istaknuto je kako franjevci glagoljaši na razne načine pomažu prezbiterij i vjernike te aktivno sudjeluju u pastoralu biskupije. Biskup i generalni ministar spomenuli su se i Sluge Božjeg biskupa Antuna Mahniča, velikog prijatelja otaca trećoredaca, zahvaljujući kome su franjevci s prostora otoka i Istre došli na zagrebački Ksaver i tamo otvorili svoj prvi samostan na kopnu. Susret je završio posjetom krčkoj katedrali i molitvom na grobu sluge Božjega.

Vukovar će 29. i 30. travnja biti domaćin Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži. Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić uputio je svim svećenicima i redovnicima Đakovačko-osječke nadbiskupije posebnu okružnicu u kojoj ističe kako je pred svima izazov i prigoda da pokažemo ljepotu i radost usklađenoga timskoga rada i zajedništva među nama svećenicima, našu suodgovornost i zajedništvo s mladima i ostalim vjernicima te s obiteljima unutar naših župa i filijala, župa unutar dekanata i čitave nadbiskupijske zajednice. Na SHKM očekujemo oko 30.000 mladih, ne računajući sudionike iz naše Nadbiskupije. Želja nam je sve sudionike smjestiti u obitelji, kako bismo ispunili jedan od ciljeva Susreta, a to je upoznavanje i povezivanje mladih iz Domovine i svijeta s mladima i obiteljima iz naše Nadbiskupije, piše nadbiskup Hranić.

Sutra se navršava 400. obljetnica smrti Šibenčanina Fausta Vrančića, hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u ovoj će godini prirediti nekoliko prigodnih događanja. „Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena. Vrančić nam daje primjer kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta. Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istodobno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Premda je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezan s njom“, istaknuo je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Sutra će u Đelekovcu biti pokopan umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije Stjepan Bradica koji je preminuo u 80. godini.