Kardinal Parolin za 'diplomaciju vrijednosti'

U prigodi 20. obljetnice svoga djelovanja, udruga Misionara političkog milosrđa, kao relevantan međunarodni čimbenik dijaloga i pomirenja pokrenula je tečajeve stalne formacije za članove diplomatskog zbora pri Svetoj Stolici. Poticaj je to koji „ponovno budi konstitutivnu ideju ove udruge, koja se zauzima za pravedno i milosrdno društveno djelovanje unutar svakog naroda, kao i u njihovim međusobnim odnosima“ – objašnjava Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, u poruci koju je uputio u prigodi obilježavanja spomenute obljetnice. Kardinal je posebno poželio da udruga „nastavi davati“ važan dopinos „izgradnji kulture susreta na koju nas – još od početka svoga pontifikata – Papa često podsjeća i potiče“.

Državni tajnik piše kako je „osnivanje Doma političkog milosrđa, bila pozitivna intuicija. Zadatak Doma je povezivanje veleposlanikâ, akreditiranih pri Svetoj Stolici, pospješujući njihovu suradnju i organiziranje susreta za produbljenje tematikâ međunarodnoga karaktera“. Zamisao okupljanja veleposlanikâ i predstojnika dikasterijâ Svete Stolice, pokazala se pravovremenom i plodnom: na tom terenu dobio je oblik i razvija se i Visoki institut političkog milosrđa. Upravo u tom poglédu, Institut se zauzima za „diplomaciju vrijednosti“ i nudi tečajeve za uposlenike veleposlanstava pri Svetoj Stolici.

Prigoda za provjeru onoga što je do sada 'posijano', ali i za planiranje budućih koraka – piše kardinal Parolin – bila je i nedavna konferencija o „religijama i diplomaciji“. S jasnim ciljem da pridonese promišljanju koje je kadro ispuniti jaz koji često nastaje između teorijskog doprinosa; i samih činjenica“ njegove učinkovitosti. Zapadna društva već odavno u religijama prepoznaju izvore geopolitičkih ravnotežâ i zajedničkog hoda, za bilo koju politiku koja za cilj ima međunarodni mir.

Na susretu je – piše nadalje kardinal Parolin – govorio i Papin tajnik za odnose s državama, nadbiskup Paul Richard Gallagher, koji je podsjetio kako papinska diplomacija svoje korijene vuče iz čovjekove transcendentne dimenzije i stavlja se u službu njegova dobra. Upravo stoga „Sveta Stolica, po svojoj pravnoj i moralnoj vlasti, neće odustati od zauzimanja u tom smislu, dok u svakoj zemlji na svijetu – kršćani i ljudi dobre volje – ne budu mogli slobodno pridonositi općem dobru.

Konferencija je za Udrugu ujedno bila i prilika za analizu društveno-ekonomskih proturječjâ, prijetnji nasilja i terorizma, nesigurnosti javnih strukturâ, teškoćâ oko izgradnje Europe, rizike za međunarodni mir i dramu gladi u svijetu – koje potkopavaju ideal pomirenog društva. Na suretu se ukazala i potreba za „etikom djelotvorne ljubavi“ i za kulturom dijaloga – po milosrđu – kao što je predložio Papa za izvanrednu jubilarnu godinu.

Kardinal Parolin je u zaključku poruke primijetio kako je u svojih 20 godina, Udruga „znala strpljivo i dalekovidno otkati široku i snažnu mrežu poveznicâ, u kojoj – s institucionalnog i formalnog vidika – nastaje ozračje prijateljstva i povjerenja, temeljnih čimbemnika plodnoga dijaloga bez zaprjekâ, koje su u današnjem svijetu obvezujući i nužni za izgradnju mirnodopskih odnosa i vjerodostojne suradnje među narodima i kulturama.