Konferencija o klimi u Maroku. Uloga Svete Stolice

U Marrakechu je, u Maroku, 7. studenog započela međunarodna konferencija o klimi „Cop22“, koju je organizirala Organizacija ujedinjenih naroda. Osim stručnjaka na tom području i nevladinih organizacija, predstavnici 196 zemalja, među kojima 30 šefova država, raspravljat će do 18. studenog o pojedinostima sporazuma o klimi, potpisanoga u Parizu prošle godine. Sporazum je stupio na snagu prošloga petka, a predviđa ograničavanje razine zagrijavanja planeta do 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Na taj se važni dokument, u razgovoru za našu radijsku postaju, osvrnuo Tebaldo Vinciguerra, dužnosnik Papinskoga vijeća Pravda i mir, te istaknuo da je on vrlo općenit, i da mnogo toga još treba definirati. Upravo će se o tomu, kako to učiniti, raspravljati ovih dana u Marrakeshu – istaknuo je Vinciguerra te dodao da su za sada predviđeni takozvani 'prinosi određeni na nacionalnoj razini' (Ndc).

Riječ je o mjerama koje se odnose na tehnološki razvoj, promjene u transportu, manje uklanjanje šumâ ili veće pošumljavanje; ukratko, niz mjera koje zemlje predlažu na svoju inicijativu. Važno je shvatiti da za te prinose ne postoji neki recept ili jedinstveni oblik; pitanje je kako će se oni ostvariti, ali i standardizirati među zemljama – primijetio je Vinciguerra te pritom dodao da je važno da se što prije krene prema ambicioznijim ciljevima.

Na konferenciji sudjeluje i stotinjak nevladinih organizacija. Govoreći o njihovoj ulozi, dužnosnik je Papinskoga vijeća Pravda i mir kazao da su oni poticaj na tom skupu, ali su i tijekom godine stimulirali svoje Vlade, i to manifestacijama, ali i nizom drugih događajâ, konferencijâ i seminarâ. Osim toga, očekuje se i određeni etičko-moralni poticaj, a tu onda ulaze u igru i religije – napomenuo je Vinciguerra.

Što se tiče uloge Svete Stolice, istaknuo je da se njezin prinos tijekom prošle konferencije „Cop21“, održane u Parizu, temeljio na poučavanju enciklike pape Franje „Laudato si'“, i to ne toliko sa zanimanjem za tehnička pitanja – primjerice za podatke o temperaturi ili o financiranju, nego za etičku dimenziju, dimenziju socijalne pravednosti.

Ta je obveza na srcu Svetoj Stolici, a valja ju konkretizirati u pravednoj preinaci poslova, odnosno, da ne bude samo jednostavnoga ukidanja rada u sektorima koji najviše zagađuju, nego da se istodobno ustanove radna mjesta u drugim sektorima – napomenuo je Vinciguerra te istaknuo također brigu za međunaraštajnu solidarnost i pravednost. I što se toga tiče postoji pitanje kakav ćemo svijet ostaviti budućim naraštajima.

Napomenuvši da je enciklika „Laudato si'“ vrlo snažno nadahnuće za državne vlasti, za građansko društvo, i za privatni svijet, Vinciguerra je primijetio kako se vidi da su se brojna poduzeća, pa i velike multinacionalne kompanije, osjetile izazvane tom enciklikom. Mislim stoga da će utjecaj tog dokumenta još dugo trajati – rekao je na kraju dužnosnik Papinskoga vijeća Pravda i mir.