Osvrt na franjevački zbornik ″Kačić″ pod naslovom ″Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212.″ – pripremio Marito Mihovil Letica

″Dobro me čujte i shvatite! Do ovoga časa svojim sam ocem nazivao Petra Bernardonea, a od sada s većim pouzdanjem mogu kazati: Oče naš, koji jesi na nebesima, u Tebe stavljam sve svoje blago i nadu i zalog svojeg ufanja.″ Te je riječi izrekao Franjo odričući se pred asiškim biskupom Gvidom II. ne samo očinske baštine nego i svega ovosvjetskog, materijalnog bogatstva. Jednog dana, dok je prisustvovao misi u crkvi sv. Marije anđeoske, snažno doživje Franjo Asiški riječi iz 10. poglavlja ″Evanđelja po Mateju″: ″Ne stječite ni zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase, ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa. Ta vrijedan je radnik hrane svoje″ (Mt 10,9-10). Zahvaćen gorljivom ljubavlju prema siromaštvu, Franjo odloži remen, sandale i štap, a haljinu u koju bijaše odjeven, jednostavnu i od grube tkanine, opaše bijelim konopom. Pokrije glavu smeđom kukuljicom kakvu običavahu nositi umbrijski seljaci. Potom je od nekih evanđeoskih tekstova sastavio sržnu ″Formulu života″, pravilo života redovničke braće što će ga 1209. odobriti papa Inocent III., a konačno potvrditi, godine 1223., papa Honorije III. Tako bî uspostavljen Red male braće ili, izvorno latinski, ″Ordo fratrum minorum″. Riječ je o brojnom i u svijetu rasprostranjenom prosjačkom redu čije pripadnike običavamo zvati franjevcima ili jednostavno fratrima. Još za života sv. Franje dospjeli su franjevci u hrvatske zemlje te postali i do danas ostali sastavni dio hrvatske povijesti i uljudbe. Goleme su, valja to jasno istaknuti, njihove zasluge za očuvanje katoličke vjere u Hrvatâ i za općenitu hrvatsku kulturu.

O tome da je sâm sv. Franjo Asiški posjetio našu domovinu, vjerodostojno nam svjedoče radovi koji bijahu sadržaj predavanjâ na Međunarodnome znanstvenom skupu u prigodi osam stoljeća od dolaska sv. Franje u Hrvatsku i o početcima Franjevačkoga reda među Hrvatima; održanog u Splitu i Zadru, 1. i 2. listopada 2012. Dotični su radovi objedinjeni u ″Kačiću″, zborniku Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, pod naslovom ″Sveti Franjo Asiški u Hrvatskoj 1212. godine″. Riječ je o svesku 46-47, Split 2014.-2015. Na početku zbornika čitamo svečanu jubilejsku posvetu:

″Blaženomu ocu Franji / koji je 1212. godine, / ′kad su puhali protivni vjetrovi′, / došao na hrvatsku jadransku obalu / i u dušu hrvatskoga naroda / zasijao predragocjeno sjeme / serafske ljubavi, / pa je to sjeme u proteklih osam stoljeća / obilno rađalo ne samo duhovne plodove, / ovaj zbornik / Njegovi sinovi i kćeri / harno posvećuju / G[odine] G[ospodnje] 1212.-2012.″

Urednik zbornika ″Kačić″ je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, koji na početku proslova piše:

″Fra Toma Čelanski, učenik sv. oca Franje i prvi njegov životopisac, [...] posvjedočio [je] činjenicu da je Veliki Asižanin svojom nogom stupio na hrvatsko tlo, odnosno da je neplanirano došao u Hrvatsku. To je Tomino svjedočanstvo svima Svečevim sinovima, kćerima i štovateljima veoma dragocjeno. Svi se tom činjenicom ponose. O tome su mnogi znanstvenici i književnici pisali, a slikari ga svojim kistom ovjekovječili. / No, budući da Toma nije zapisao naziv mjesta u koje je lađa dovela Sveca, duga su stoljeća rodila predaje, legende, čak i polemike o tom pitanju. Činjenica da je sv. Franjo posjetio Hrvatsku, da su njegovi sinovi i kćeri stoljećima svojim životom i karizmom ukorijenjeni u hrvatskom narodu i da su i danas najbrojnija redovnička obitelj u našoj Domovini, potakla je ideju da se znanstveno i molitveno proslavi veliki franjevački jubilej – ′800. obljetnica posjeta sv. oca Franje Hrvatskoj (1212.-2012.). Sudjelovali su, osim domaćih predavača iz domovine Hrvatske, također znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije.″

Zbornik je opsežan; broji 568 stranica te sadrži 23 znanstvena rada te dodatke i druge popratne tekstove. U nemogućnosti da se primjereno osvrnem na sve radove, spomenut ću samo neke, uz pripomenu kako to nikako ne znači da su nespomenuti radovi odnosno članci manje vrijedni. Dr. Anđelko Mijatović napisao je rad naslovljen ″Političke i društvene prilike u hrvatskim zemljama u sastavu Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva u XIII. stoljeću″, a dr. don Slavko Kovačić rad ″Crkvene prilike na europskom Zapadu i hrvatskoj obali za života sv. Franje Asiškoga i prvoga stoljeća razvoja franjevaštva″. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić autor je članka ″Prvi franjevački plodovi svetosti u zemlji Hrvata″, fra Nikola Mate Roščić osvrnuo se na splitsko-trogirsku predaju o dolasku sv Frane 1212. god., a fra Ljudevit Anton Maračić pisao je o kvarnersko-istarskim predajama o dolasku sv. Franje na hrvatsku obalu. Fra Donat Fabijanić autor je članka ″Zadarski zapis s kraja XIX. stoljeća o putovanju sv. Franje″, dok je članak ″U sjaju velike obljetnice″, koji govori o osnutku Drugoga franjevačkog reda – sestara klarisa, napisala s. Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević). O likovnim prikazima boravka sv. Franje u Hrvatskoj govori članak dr. fra Anđelka Badurine, dok je dr. Joško Belamarić priložio rad ″Franjevci i umjetnost na hrvatskoj obali u XIII. stoljeću″.

Doista, zainteresirani čitatelji mogu pronaći u dotičnome zborniku mnoštvo faktografski potkrijepljenih i znalački napisanih radova o onodobnome dolasku sv. Franje Asiškoga i franjevaca među Hrvate. S obzirom na to da značenje ovoga izdanja nije samo povijesno i religiologijsko nego k tome etnologijsko i umjetničko, ustvari općekulturno – valja ga zdušno preporučiti širemu krugu našega katoličkog i hrvatskog čitateljstva.