Papa o 'užasu' rodne ideologije, prihvaćanju izbjeglica i dekristijanizaciji

Rodna ideologija i ideološke kolonizacije, problem useljenika i njihovo prihvaćanje, primjenjivanje milosrđa i vođenje župe u svijetu koji je sve više sekulariziran – neke su od tema o kojima je papa Franjo razgovarao s poljskim biskupima tijekom susreta u Krakovu 27. srpnja, povodom Svjetskog dana mladih.

Sveti Otac – kako redovito čini kad susreće biskupe – nije želio održati služben govor, nego s njima razgovarati, dajući im prigodu da mu postavljaju pitanja. Premda je isprva bio zamišljen kao privatan, vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano objavio je jučer prijepis njihova razgovora.

Sekularizacija i hereza duhovnosti bez Krista

U sekulariziranom svijetu postoji opasnost „gnostičke duhovnosti“ – rekao je Papa. Podsjetio je kako je apostol Ivan snažno korio „subjektivnu duhovnost“ koja je „bez Krista“. Najveći problem sekularizacije je dekristijanizacija: „oduzimanje Krista, oduzimanje Sina. Molim, osjećam… i ništa više. To je gnosticizam“ – istaknuo je papa Franjo. Radi se o herezi traženja „Boga bez Krista, naroda bez Crkve“. Rezultat toga je „Crkva, odnosno bolje rečeno kršćani, narod koji je siročad“.

Kao odgovor na to, Sveti je Otac biskupima predložio da budu bliski ljudima, a osobito svojim svećenicima. Preporučio im je da promisle o „dva stupa evanđelja“: blaženstvima i „protokolu po kojem ćemo biti suđeni“ iz 25. poglavlja evanđelja po Mateju. Savjetovao im je da obrate pažnju na „djela milosrđa: dodirnuti, poučiti, utješiti; 'izgubiti vrijeme'“ pomažući drugima da se vrate sakramentu ispovijedi. Kao primjer im je dao sv. Ivana Pavla II. i njegov apostolat sa studentima te je još jednom naglasio važnost baka i djedova kao „pamćenja naroda, pamćenja vjere i pamćenja Crkve“.

Idolatrija novca u središtu korupcije i ratova

Govoreći o milosrđu, rekao je da nas je Isus spasio „s tijelom“ te da tako i mi moramo činiti – „ne polaziti od straha“. Kao glavnu ideologiju koja je u središtu „korupcije i ratova“, papa Franjo je naveo „idolatriju novca“: na mjesto muškarca i žene kao vrhunca stvorenoga se stavlja novac. „Ne brinemo se o stvorenome! I to znači više siromaštva, više korupcije“ – ustvrdio je, podsjećajući kako se većina svjetskoga bogatstva nalazi u rukama manjine, a žrtva toga je „narod, Božji puk: izrabljivane djevojke, mladi bez posla“. Spomenuo je u tom kontekstu da je u Italiji više od 40% mladih nezaposleno, u Španjolskoj 50%, a u Hrvatskoj 47%.

Sadašnje gospodarstvo „pogoduje korupciji“ – rekao je, navodeći kao primjer da je moguće zaraditi velike količine novca trgovinom preko računala u manje od 20 minuta. Papa je osim toga osudio „vjersku nepismenost“ i traženje spasenja u „praznovjerju“, „relativizmu koji brka stvari“. Tome se valja suprotstaviti „katehezom života“, što uključuje „praćenje u hodu“, „praćenje rasta vjere“. Uvijek valja biti „Crkva u izlasku“ – kazao je.

'Župa je naporna, ali nas Gospodin zove na naporan rad'

Osim toga je naglasio da je „župa i dalje valjan“ model i „struktura koju se ne smije baciti kroz prozor“. „Župa je kuća Božjega naroda“. Problem nastaje kad župni uredi – kako je rekao – „nalikuju 'sotoninim učenicima' koji plaše narod“, kad se susreću „župe zatvorenih vrata“.

Priznao je kako je „naporno brinuti se za Božji puk“, ali je rekao da ipak valja imati „otvorena vrata“. „Biti župnik danas je zamorno“, ali nas je Gospodin i pozvao da „se malo umorimo, da radimo, a ne da se odmaramo.“ Kazao je da „obnova župe treba biti jedna od stvari koju biskup ima pred očima“.  Osobito je istaknuo važnost ispovijedanja. U župama – rekao je – „ako ima ispovjedaonica s upaljenim svjetlom, narod uvijek ide. Uvijek!“ To je „župa koja prihvaća“. Napomenuo je da crkveni pokreti „ne trebaju biti alternativa župi“, nego joj „trebaju pomagati i nositi je naprijed“.

Kao primjer „župe u izlasku“ naveo je situaciju u Argentini gdje je običaj da se zaručnici prvo civilno vjenčaju, a potom i crkveno. Međutim, mnogi se ne ožene u crkvi zato što nemaju novca za veliko slavlje. Ali svećenici su domišljati, pa im kažu: „Ne, ne! Ja ću te čekati!“ „Tog dana, civilno se vjenčajte u 11, 12, 13 ili 14 sati: tog dana neću raditi siestu!“ I nakon civilnog vjenčanja dođu u crkvu, ožene se i odu u miru.

Problem izbjeglica: što je apsolutno, a što relativno?

Osvrnuo se i na problem izbjeglica i useljenika. „Govorim o onima koji dolaze k nama: bježe od rata, od gladi.“ Prema papi Franji, problem je u „izrabljivanju naroda i zemlje“ kako bi se zaradio novac. Postoje „ideološki“ i „umjetni ratovi koje su pripremili trgovci oružjem koji od toga žive“, koji daju oružje i jednoj i drugoj strani. Stoga Sveti Otac vidi korupciju kao temelji uzrok aktualne izbjegličke krize.

Govoreći što u tom kontekstu treba učiniti, rekao je da svaka zemlja „treba vidjeti kako i što“. „Nisu sve zemlje jednake“ – kazao je. „Nemaju sve države iste mogućnosti. Da, ali imaju mogućnost biti velikodušni! Velikodušni kao kršćani. Ne možemo intervenirati tamo, ali za ove koji dolaze… Koliko i kako? Ne može se dati univerzalan odgovor, zato što prihvat ovisi o situaciji u svakoj zemlji, kao i o kulturi.“

„Ali sigurno se može učiniti mnogo toga. Primjerice, molitva: jednom tjedno – klanjanje Presvetom sakramentu s molitvom za one koji kucaju na vrata Europe i ne uspijevaju ući“ – rekao je. Papa je k tome istaknuo da postoje zemlje koje su uspjele u projektu integracije, dok su se u drugim državama formirali geta. Potrebna je „reforma, na svjetskoj razini“ po pitanju prihvaćanja. „Ali je to u svakom slučaju relativan vidik: apsolutno je otvoreno srce i prihvaćanje. To je apsolutno! S molitvom, posredovanjem, činiti ono što mogu. Relativan je način na koji to mogu raditi: ne mogu svi to činiti na isti način“ – ustvrdio je papa Franjo.

'Užas' rodne ideologije u školama

Također je vrlo snažno osudio rodnu ideologiju. „U Europi, u Americi, u Latinskoj Americi, u Africi, u nekim azijskim zemljama, postoje prave ideološke kolonizacije. I jedna od tih – kažem to jasno s 'imenom i prezimenom' – je rodna [ideologija]! Danas se djecu – djecu! – u školi tome uči: da svatko može birati svoj spol. A zašto to uče? Zato što imaju knjige osoba i institucija koje daju novce. To su ideološke kolonizacije, koje podržavaju i vrlo utjecajne zemlje. I to je užasno“ – kazao je Sveti Otac.

Rekao je biskupima da mu je papa Benedikt jednom napomenuo kako živimo u „razdoblju grijeha protiv Boga stvoritelja“. „Bog je stvorio muškarca i ženu; Bog je stvorio svijet takvim-i-takvim… a mi činimo protivno“. Rekao je da iz nekultiviranog stanja oblikujemo kulture, da bi se potom s tim kulturama opet vratili na nekultiviranost.

'Molitva pokreće planine'

Osvrćući se na kraju još jednom na problem migranata, ustvrdio je: „Problem je tamo, u njihovoj zemlji. Ali kako ih prihvaćati? Svatko treba vidjeti kako. Ali svi možemo imati otvoreno srce i razmisliti da se u župama organizira jedan sat tjedno klanjanja i molitve za selioce. Molitva pokreće planine!“