Vijesti iz Crkve u Bosni i Hercegovini, pripremio msgr. Ivo Tomašević

Posljednjega dana Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, 25. siječnja, u Sabornoj pravoslavnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu upriličena je Molitva za jedinstvo kršćana. Molitvu je prevodio protojerej-stavrofor Vladimir Stupar. Na molitvu su se, osim kršćanskih vjernika u Sarajevu, odazvali: apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, veći broj svećenika i časnih sestara te bogoslova. Prigodnu propovijed uputio je delegat kardinala Puljića mons. Luka Tunjić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije. „Svjesni složenosti vremena u kojem živimo i izazova koji su pred nama te svojih slabosti, dopustimo Božjoj riječi da naiđe na plodno tlo u našim srcima i neka ona oblikuje naše živote, kako bismo jedinstvena duha širili kraljevstvo nebesko na prostorima koje nam je providnost Božja darovala za život“, kazao je, između ostaloga, mons. Tunjić.

U katedrali Srca Isusova 23. siječnja održan je Ekumenski koncert kršćana grada Sarajeva na inicijativu Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Predsjednik spomenutog Vijeća i predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, pozdravio je sve koji su došli pobožnim slušanjem liturgijskih popijevki moliti za jedinstvo svih kršćana u okviru ovogodišnje Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Poseban pozdrav i riječi zahvale uputio je zborovima koji su skladnim pjevanjem pobuđivali na molitvu: Srpskom pjevačkom društvu „Sloga“ Sarajevo, Zboru Evanđeoske crkve Sarajevo kojima su se pridružili i članovi Baptističke crkve Sarajevo te Katedralnom mješovitom zboru „Josip Stadler“ Sarajevo.

Na poziv župnika župe sv. Josipa u Zenici vlč. Vladimira Pranjića i ravnatelja zatvora u Zenici, 28. siječnja kardinal Puljić je posjetio zatvorenike katolike u Kazneno popravnom domu u Zenici i slavio Svetu misu u zatvorskoj kapelici. Na Svetoj misi sudjelovalo je 25 zatvorenika katolika. U svojoj homiliji je, oslanjajući se na Riječ Božju i na poticaje pape Franje za Godinu milosrđa, pozvao zatvorenike da otvore svoja srca Gospodinu i da dopuste Bogu da preoblikuje u svome milosrđu njihova srca, kako bi sutra kao novi ljudi mogli se vratiti u društvo i biti dio toga društva bez ogorčenja i žalca u srcu. Nakon razgovora sa zatvorenicima i posjeta zatvorskim ćelijama kardinal Puljić se susreo s upravom zatvora

Sestre Služavke Maloga Isusa iz Gromiljaka, nedaleko od Sarajeva, posjetile su 24. siječnja župu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Prisoju kraj Tomislavgrada i s vjernicima, na čelu sa župnikom don Ivanom Bebekom, proslavile 173. obljetnicu rođenja i krštenja sluge Božjega nadbiskupa Stadlera. Tijekom Misnog slavlja pjevala je etno skupina „Čuvarice“ iz Rame, koja je po završetku Svete mise upriličila prigodni koncert. O vrlinama sluge Božjega nadbiskupa Stadlera vjernicima su govorile s. Ljilja i s. Danica koje su istaknule Stadlerovu ljubav prema Bosni i Hercegovini, Hrvatima i Katoličkoj Crkvi te osobito prema siromasima i malenima bez obzira na vjeru i naciju.

Spomen 173. rođendana sluge Božjega Josipa Stadlera proslavljen je 24. siječnja i u župi Lug Brankovići kraj Žepča, a program su pripremili Prijatelji Malog Isusa predvođeni s. Marinelom. U znak zahvalnosti za duhovnu i materijalnu baštinu što su je primile po nadbiskupu Stadleru, sestre Služavke Maloga Isusa, što ih je sluga Božji Josip Stadler osnovao 1890. godine, pohodile su župe grada Sarajeva. U zajedništvu sa svećenicima i njihovim vjernicima molile su za njegovo proglašenje blaženim. Najprije su molile u župi sv. Ignacija Lojolskoga na Grbavici, a zatim u župi bl. Majke Terezije u Vogošći pa u svetištu i župi Gospe Stupske na Stupu i u župama sv. Luke u Novom Gradu i sv. Leopolda Bogdana Mandića u Briješću. U večernjim satima molile su tijekom Euharistijskog slavlja u župi sv. Josipa na Marijinom Dvoru te na kraju u katedrali Srca Isusova gdje počivaju zemni ostaci sluge Božjega Josipa Stadlera.

Papa Franjo, 22. siječnja, na spomendan sv. Vinka đakona, uputio je čestitku u povodu imendana kardinalu Puljiću. „Radosnim povodom Vašega imendana ujedinjujem se s Vašom radošću i upućujem Vam žarke čestitarske želje zazivajući zagovor svetog Zaštitnika i, dok Vas molim da molite za potporu moje petrovske službe, udjeljujem od srca apostolski blagoslov Vama i svima onima koji su povjereni Vašoj pastirskoj skrbi i svim Vama dragim osobama“, stoji u čestitki pape Franje kardinalu Puljiću koji je svoj imendan proslavio Misnim slavljem i zajedničkim druženjem s odgojiteljima i bogoslovima Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa. Sestre Služavke Maloga Isusa i djeca iz Stadlerovog dječjeg doma „Egipat“ posjetile su toga dana kardinala Puljića i čestitale mu obljetnicu srebrenog jubileja biskupske službe i slavlje imendana.

U Središnjici Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije 22. siječnja održan je sastanak voditelja projekta „Socijalno-edukativni centar“ tijekom kojeg su ravnatelji nadbiskupijskog Caritasa i Caritasa BiH sa suradnicima upoznati s radom ovog centra koji ima sjedište u Banjoj Luci i u filijalama u Travniku i u Mostaru. Ravnatelj Centra gosp. Igor Lukenda kazao je da polaznici dolaze iz svih gradova širom BiH: Dervente, Trebinja, Sarajeva, Gračanice, Zenice, Prnjavora, Brčkog, Doboja, Kozarske Dubice, Čapljine, Ljubuškog, Jajca, Kiseljaka, Tuzle, Novog Travnika, Banja Luke, Prijedora, Fojnice, Viteza, Gradiške, Mostara, Uskoplja, Gornjeg Vakufa, Konjica, Jablanice i Stoca te da je od 2011. godine obuku završilo 1.600 polaznika s ciljem da postanu profesionalno osposobljeni njegovatelji.

Na Franjevačkoj su teologiji u Sarajevu 23. siječnja predstavljena izabrana djela književnika Mile Stojića u 6 svezaka. Program se odvijao pod naslovom "Poetica argentina". Ovaj naslov bosanske franjevce kao najranije nositelje poetike u Bosni i one koji su se ponajprije bavili kulturom na ovim prostorima, upućuje na ime provincije "Bosna Argentina" i Srebrenicu po kojoj je Bosna Srebrena i dobila ime, istaknuo je moderator fra Mislav Jozić. U pjesnikovom se djelu pokazuje razočaranost čovjekom jer razara kulturu, ubija ljude i sam život. Pjesme su prožete nostalgijom za dobrim i sretnim životom.