Svetkovina Marije Bogorodice - razmišlja vlč. Darko Rogina

Uz liturgijska čitanja svetkovine Marije Bogorodice, razmišlja vlč. Darko Rogina.

Draga braćo i sestre!

Naš svijet sastoji se od prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, vremena i vječnosti. Apsolutni gospodar svijeta i vremena, Kralj svega stvorenoga jest Krist Gospodin, naš Spasitelj i  Otkupitelj. U Isusu Bog sam dolazi spasiti palog čovjeka iskazujući milost i dobrotu, ne samo izabranom narodu nego cijelom ljudskom rodu. Prvi je Njegov dolazak iskazivanje Božje ljubavi čovjeku. Dok zahvaljujemo Bogu za godinu koja je prošla, zazivamo ga da nam s današnjim danom blagoslovi i licem svojim obasja još jednu godinu koja je pred nama.

Nekima je prošla godina bila dobra, plodna i rodna, neki će poželjeti da se nikada više ne ponovi. Mnogi će na staroj godini zahvaliti Bogu, ali većina nas upravljat će poglede na preklopljene kazaljke sata koje će, točno u ponoć, donijeti nadu u bolje sutra. Čovjek se nikada ne prestaje nadati, niti ikada prestaje slaviti. U čovjeku je kodirana potreba da se veseli i obilježava važne dane, osobito one koji vraćaju nadu i s kojima se opraštamo od prošlosti, često se odričući i svojih nedjela i propusta, čvrsto donoseći nove odluke. Dana nam je nova prilika da se obratimo i donesemo odgovorne odluke koje će promijeniti naš život. Početak godine započinjemo Marijinom svetkovinom. Svaki početak koji je nepoznat kao što je početak još jedne godine donosi neizvjesnost.

Pred nama je izazov povjerenja i predanja Bogu i njegovom planu, njegovoj volji s nama. Zato početak povjeravamo Bogorodici, blaženoj djevici Mariji, Kraljici neba i zemlje, mira i radosti. Ona je cijelu sebe predala Bogu u ruke. Njezino je predanje potpuno i bezuvjetno uz samo jedno pitanje: „Kako će to biti?“ Što nam Marijina svetkovina na samome početku nove godine želi poručiti? Prije svega prihvatiti Boga u vlastiti život i njemu povjeriti svoja nadanja, izazove, životne situacije – brige i strahove. Drugim riječima prepustiti Gospodinu putove svoje i vršiti njegovu volju. A njegova je volja za nas najbolja. Često nismo toga svijesni. No, ljudska radost i mir jest zapravo suradnja s Božjom voljom.

Danas slavimo i Svjetski dan mira. Bog nam šalje svoga Sina kao Kenza mira, koji nam mir svoj ostavlja i daje. Čovjek je pozvan da izgrađuje i njeguje mir u svijetu. A mir je djelo pravde. Mir – malena riječ za kojom vapi čitav svijet. Godina koja odlazi u povijest obilježena je krvavim sukobima, ratovima i terorima, nasiljem i napetošću. Kršćani su pozvani da budu mirotvorci, jer blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati! Bez mira nema života, nema sreće i radosti. Mir i radost postaju neraskidiva poveznica ljudskog života. Svaki čovjek ima na njih pravo. Isus kao mir naš dolazi na svijet da naša radost bude potpuna. Postoje temeljne vizije pravoga mira. On se događa u dubinama duše. Čovjek je u miru kad nije u sukobu s vlastitom savješću. Tada oko sebe nosi mir. Uvijek bismo htjeli na određen način da se drugi mijenja, da popusti, da nešto shvati. Na žalost, ne polazimo najprije od nas sebe. Početak svake godine je posebno važan na svoj način.

Želimo stoga, sva naša nastojanja, nade i izazove, posvetiti Gospodinu i njegovom blagoslovu, te staviti pod zaštitu Blažene Djevice Marije, uzdajući se u njezin moćni zagovor za mir i radost. Dok u novu godinu ulazimo slavljenički opijeni prolaznom radošću Crkva ostaje u prostoru tišine i duhovnosti. Ovaj prostor je Marijina sfera, mjesto današnje slavljenice, Svete Bogorodice kojoj je posvećen današnji dan, simbol novoga početka, uvijek iznova pružene prilike. „Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj…“ Bez blagoslova nema mira. Stoga, uvijek i u svakoj prilici blagoslivljajte one koje volite. Naravno, blagoslivljajte i one koje ne volite, jer kakva vam je plaća na nebesima. Zazivajte na njih milostivoga Duha, neka ih čuva od svakoga zla, neka im podari mir i ljubav, neka ih okrijepi i osmisli im živote, ispuni ih pravim smislom, ukaže im na pravi cilj. „Neka te blagoslovi Bog i neka te čuva! Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese! Anđeoska cesarica, sveta Djeva Marija je uzrok naše radosti koju tražimo za čovječanstvo obilježeno tolikom tugom, tjeskobom u srcu, boli, patnjom i suzama. Ona je prepoznala radost u Gospodinu i raduje se u njemu, Bogu svome. Njezin lik odraz je Božjeg povjerenja i mira koje ima onaj tko surađuje s Bogom.

Mir i radost od Gospodina ispunjavaju svaku ljudsku patnju, izazove i kušnje. Snaga se Božja očituje u nama kroz mir i radost. Kršćani su radosni i kad je teško. No, ovdje nije riječ o izvanjskoj nego unutranjoj radosti. Marija nas kao službenica Gospodnja poziva na odgovornost. Ako želimo započeti novost života, potrebno je prihvatiti odgovornost. Biti svjestan odgovornosti znači biti svjestan svoje slobode i njenih posljedica, biti svjestan svega što može proizaći iz vlastitih odluka. No, to znači biti svjestan zajedništva s ljudima, jer odluke koje donosimo tiču se naših bližnjih koji nas okružuju, ljude koje ćemo susretati. To znači i susret s njihovim brigama. Stoga bi nam trebalo biti jasno kako se sretno ljudsko zajedništvo u izgradnji mira i radosti može stvarati jedino u svijesnoj odgovornosti. Je li potrebno reći da u današnjem svijetu zamršenih odnosa i nužnoga timskoga rada jedino takvo zajedništvo može opstati, može uspjeti? Novost života nas ne poziva da zaboravimo prošlost. Ali zar nije tragično i tužno, tjeskobno i bolno da stalno izvlačimo i trošimo snagu na trenutke mučnih doživljaja, strahova i tjeskoba, životnih lutanja i loših odluka, umjesto da sve to predamo Bogu, pomirimo sa samima sobom i svijetom, te znanjem i stečenim iskustvom uz pomoć Duha Božjega oblikujemo ljepšu budućnost života nas samih i onih koji nas okružuju?

Godina milosrđa nas poziva da budemo milosrdni poput Oca nebeskoga. A opraštajući drugima olakšamo sebi život i ispunjamo radošću i mirom. Nemojmo ispustiti novu priliku. Bez mira i izmirenja nema novoga početka. Neka nam u tome pomogne svojim zagovorom Marija Bogorodica. Molimo te, Gospodine, da taj tako potreban mir dadeš svakom čovjeku, da nitko više ne živi razdiran strahovima, grijehom, mržnjom, nego da se otvori sigurnosti, milosti i ljubavi.