2015-11-26 17:06:00

Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina


Crkvena zbivanja u Hrvatskoj, govori Neno Kužina 

Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić, koji je na toj funkciji naslijedio biskupa Valtera Župana, sastao se danas s povjerenicima i članovima toga Vijeća. Središnja točka dnevnog reda bila je promišljanje o prioritetima obiteljskog pastorala Crkve u Hrvatskoj sukladno smjernicama ovogodišnje redovite sinode biskupa i katehezama pape Franje o obitelji. Dogovoreno je da se uz Jubilej milosrđa obiteljima uputi zasebna poruka, a da se Dan života obilježi stavljajući naglasak upravo na demografsku situaciju.

Banjalučki biskup Franjo Komarica od danas je u pohodu župi sv. Ivana Krstitelja u Postirima na otoku Braču, rodnoj župi Jurja Gospodnetića, župnika u Bosanskome Grahovu, kojega su 27. srpnja 41. godine četnici okrutno mučili i ubili za partizansko–četničkoga ustanka u zapadnoj Bosni. S don Jurjem tih je dana ubijeno više od 250 žena, djece i muškaraca Hrvata, župljana Bosanskoga Grahova u selima Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i drugih. Pohod banjalučkoga biskupa rodnoj župi svećenika Gospodnetića, čiji je grob nepoznat, od iznimne je važnosti za rodnu župu toga mučenika, ali i Banjalučku biskupiju zbog činjenice da je Sveta Stolica nedavno službeno dopustila početak procesa beatifikacije četvorice njezinih svećenika ubijenih za Drugoga svjetskoga rata.

Sisački biskup Vlado Košić jučer je u Divuši posvetio ponovno podignutu i obnovljenu crkvu sv. Katarine, na mjestu gdje je u Domovinskom ratu srušena prijašnja župna crkva. U oltar je položio moći bl. Miroslava Bulešića. Župna crkva Sv. Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice, svojom vizurom jedan je od glavnih simbola Pounja.

Zadar je proslavio zaštitnika Grada, sv. Krševana. Svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije  predvodio je generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić. "Sveti Krševan je primjer dosljednosti kršćanskim principima do trpljenja i mučeničke smrti. On je znao da neke vrednote nisu roba kojoj mi određujemo trenutačnu cijenu i popularnost, stvarnosti kojima mi gospodarimo, koje su predmet naših dogovaranja i popuštanja. Takva, danas česta ljudska logika u nekim stvarima, ne pristaje kad su posrijedi dostojanstvo osobe i savjesti, prava neke zajednice, pa i Crkve", upozorio je mons. Lenkić, istaknuvši da je Krševan primjer vjernosti Kristu i Crkvi koji pokazuje kako je časno biti pošten, istinoljubiv, nepotkupljiv, odan neprolaznim vrednotama i svetinjama.

U završnoj raspravi znanstvenog skupa "Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu II. svjetskog rata i poraća" mons. dr. Juraj Batelja u osvrtu na osporavanja Stepinca rekao je: "Bio je dušobrižnik, pastir, nije bio politički vođa, no kada se radilo o sudbini naroda, svakako da je imao utjecaj. Mogao je i učinio je ono što je kao nadbiskup mogao učiniti". Dr. Jure Krišto upozorio je kako se o Stepincu ne može raspravljati na temelju sudskog, montiranog procesa. „Imam dojam da je u Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina došlo do konsenzusa da treba tako postupiti, da se ne trebamo osvrtati na suđenje Stepincu“, rekao je te upitao srpske kolege o raspoloženju u srpskoj historiografiji, Srbiji kao društvu, je li došlo do distanciranja od komunističke vlasti, od vrijednosti koje je ta vlast pokušala nametati. Dr. Radmila Radić odgovorila je kako i u Srbiji povjesničari imaju različita stajališta. Osvrnuvši se na suđenje Stepincu, rekla je kako je to bio politički proces. Istaknula je i važnost ovakvog skupa unatoč oprečnim mišljenjima, jer "dobro je što vodimo dijalog". Dr. Slobodan Lang iz publike ustvrdio je da nakon ratova ne možemo razmišljati kako napraviti bolje oružje, ili kako nekome više suditi. U tom je kontekstu upitao obrađuje li znanost toliko dobro, koliko obrađuje zlo. Sisački biskup Vlado Košić dao je doprinos raspravi i skupu svjedočenjem dr. Šimatovića koji je bio zajedno s episkopom Dositejem kako se upravo zauzimanjem nadbiskupa Stepinca njega oslobodilo. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović postavio je pitanje vezano uz zajedničku komisiju, kao i postoji li u Srbiji sugovornika u pitanjima koja su dotaknuta na skupu. Nadovezujući se na dijalog sa srpskim kolegama, doktoricom Radić i doktorom Milanom Koljaninom, dr. Miroslav Akmadža istaknuo je suradnju s njima te kako je važno razmjenjivati informacije, jer one o Stepincu i Katoličkoj Crkvi nisu samo u Zagrebu, niti su samo u Beogradu. Stoga je potrebna suradnja i razgovor", rekao je. Na kraju rasprave okupljenima se u ime organizatora obratio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, izrazivši nadu kako će znanstveni skup pomoći traženju istine, prenijela je IKA. Na otvorenju skupa zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je istaknuo kako je i prema predloženim predavanjima očito da je odnos nadbiskupa Alojzija Stepinca prema Srbima u Hrvatskoj u relativno kratkom povijesnom razdoblju potrebno sagledati na pozadini previranja u Europi i svijetu nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i javljanja raznih težnja koje su rađale nove državne zajednice. Potrebno je to sagledati i u vidu pojave novih hegemonija i u vrtlogu oblikovanja triju totalitarizama koji su obilježili dvadeseto stoljeće: nacional-socijalizma, fašizma i komunizma. Ponovio je kako je "za nas katolike kardinal Alojzije Stepinac blaženik te vjerujemo uskoro i od Katoličke Crkve proglašeni svetac. Kao vjernike ta nas činjenica potiče da ga nastavimo još dublje upoznavati. Dan uoči početka skupa predavanje je održala povjesničarka dr. Esther Gitman. Osvrnula se na  preporuku nadbiskupa Stepinca iz 41. koju je poslao svećenicima, a odnosi se na građanske vlasti koje su prisiljavale vjerske prijelaze pravoslavnih u Hrvatskoj i u tom pogledu činile različite nepravilnosti. Citirala je: "Kada dođu k vama osobe židovske ili pravoslavne vjeroispovijesti, koje se nalaze u smrtnoj opasnosti, pa zažele konvertirati na katolicizam, primite ih, da spasite ljudske živote. Ne zahtijevajte od njih nikakvo specijalno vjersko znanje, jer pravoslavni su kršćani kao i mi, a židovska je vjera ona iz koje kršćanstvo vuče svoje korijenje. Uloga je i zadaća kršćana u prvom redu spasiti ljude. Kada prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj Crkvi oni koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok će se ostali, kada opasnost prijeđe, vratiti u svoju“. 








All the contents on this site are copyrighted ©.