Papa Franjo u američkom Kongresu

Četiri predstavnika američkoga naroda; četiri pojedinca i četiri sna: Abraham Lincoln i sloboda; Martin Luther King i sloboda u pluralnosti i uključivosti; Dorothy Day sa socijalnom pravdom i ljudskim pravima; te Thomas Merton sa sposobnošću za dijalog i otvorenošću prema Bogu – jezgra je to Papinog današnjeg govora u američkom Kongresu, iz koje je razvio i dotaknuo mnoštvo tema: od dužnosti političara i brige za opće dobro, do rata i prodaje oružja, od pravednog gospodarskog uređenja do važnosti obitelji koja je „ugrožena možda kao nikada do sada“, od selilaštva i brige za stvoreno do ukidanja smrtne kazne.

Podsjetivši da je cilj politike zaštita dostojanstva građana i neumorno traženje općega dobra, Papa je istaknuo da je političko društvo stabilno ako se brine za sve svoje članove, osobito za one koji su ranjiviji ili ugroženi. Poslanje političara je usporedio s likom Mojsija: on je zakonodavac koji čuva jedinstvo naroda, ali nas također vodi k Bogu i stoga transcendentnom dostojanstvu čovjeka. Mojsije pruža dobru sintezu vašeg rada: pozvani ste zakonski štititi Božju sliku i priliku u svakom ljudskom životu – ustvrdio je Papa.

Spomenuvši se 150. obljetnice ubojstva američkog predsjednika Abrahama Lincolna, „čuvara slobode“, Papa je izrazio zabrinutost zbog sve većega nasilja u svijetu, koje se izvršava čak i u ime Božje. Potrebna je budnost i „osjetljiva ravnoteža“ u borbi protiv nasilja počinjenog u ime vjere, ideologije ili gospodarskog sustava. No valja se jednako tako čuvati pojednostavljenja, koje vidi samo dobro i zlo, odnosno pravednike i grješnike. Umjesto poticanjem mržnje i nasilja, odgovoriti nam je mirom i pravednošću. Potrebno je obnoviti nadu i surađivati za opće dobro, raditi zajedno, u poštivanju međusobnih razlika i savjesti.

Sveti je Otac potom istaknuo kako je važno da se i danas čuje glas vjere. Doprinos raznih vjerskih denominacija, koje su pomogle u izgradnji Sjedinjenih Država, snažno je oruđe u borbi protiv novih oblika ropstva. Teške nepravde koje ih uzrokuju mogu se nadvladati samo novim politikama i novim oblicima društvenog konsenzusa – smatra papa Franjo.

Spomenuvši se Martina Luthera Kinga, slavnog borca za društvenu jednakopravnost, Papa je skrenuo pažnju na useljeništvo. Mi, narod ovoga kontinenta, ne bojimo se stranaca, jer smo većinom i mi jednom bili stranci. To kažem kao sin useljenikâ, znajući da su mnogi od vas također potomci useljenikâ. Tragično je što se prava onih koji su ovdje bili davno prije nas nisu uvijek poštivala – rekao je Papa dodajući: Počinjene se pogreške ne smiju ponoviti kad stranac među nama zatraži pomoć. Potrebno je odgojiti nove naraštaje da bližnjemu ne okreću leđa.

Suočavamo se s najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata – rekao je Papa, podsjećajući da je bolji život, koji traže izbjeglice, isto ono što želimo za svoju djecu. Ne treba nas prestrašiti njihov broj, već ih valja vidjeti kao osobe i odgovoriti ljudski, pravedno i bratski. Moramo izbjeći opće iskušenje da odbijemo svakoga tko nam se učini problematičan. Zlatno nas pravilo podsjeća na našu dužnost da branimo i štitimo ljudski život u svakom dijelu njegova razvoja – naglasio je Sveti Otac. Zbog toga od početka svojeg papinstva zagovara opće ukidanje smrtne kazne jer, kako je objasnio, svaki čovjek ima neotuđiva prava, a društvu može samo koristiti rehabilitacija osuđenika. U tom je vidu izrazio podršku jednakim nastojanjima američkih biskupa.

Spomenuvši se pak službenice Božje Dorothy Day, utemeljiteljice Katoličkog radničkog pokreta, Papa je potaknuo na borbu protiv siromaštva i gladi na svim područjima. To uključuje stvaranje i raspodjelu dobara, ispravno korištenje prirodnih bogatstava i tehnologije te gajenje poduzetničkog duha. Istaknuo je da je poduzetništvo plemenito zvanje, osobito kad stvara radna mjesta. Nadalje je rekao da  u opće dobro spada i zemlja te da su potrebni novi koraci kako bi se spriječile najteže posljedice uništavanja okoliša koje je uzrokovala ljudska djelatnost. Sveti je Otac izrazio uvjerenje da Sjedinjene Države u tome imaju važnu ulogu, ustvrdivši da je sada pravo vrijeme za ostvarivanje „kulture skrbi“ i „cjelovitog pristupa“ u borbi protiv siromaštva, u vraćanju dostojanstva isključenima i u zaštiti prirode.

Papa je Franjo potom istaknuo lik cistercita Thomasa Mertona, nazivajući ga prije svega čovjekom molitve i dijaloga, koji je promicao mir među narodima i religijama. Sa stajališta dijaloga, spomenuo je povijesno zbližavanje Kube i Sjedinjenih Država. Moja je dužnost graditi mostove i pomoći ljudima da čine to isto. Kad zemlje koje se nisu slagale nastave put dijaloga – put koji je mogao biti prekinut zbog najopravdanijih razloga – otvaraju se nove mogućnosti za sve – rekao je Papa dodajući: Dobar politički vođa uvijek izabire pokretanje procesa, a ne zauzimanje prostora.

Biti u službi dijaloga i mira znači također biti odlučni u sprječavanju brojnih oružanih sukoba u svijetu – istaknuo je papa Franjo te potaknuo da se upitamo: Zašto se oružje prodaje onima koji kane nanijeti nezamislivu patnju pojedincima i društvu? Odgovor je poznat: novac, često natopljen krvlju nevinih. Pred sramotnom i suodgovornom šutnjom naša je dužnost da se suočimo s tim problemom i zaustavimo trgovinu oružjem – naglasio je Sveti Otac. Na koncu je istaknuo važnost obitelji, koja zaslužuje našu podršku i ohrabrenje, ali koja je danas ugrožena, možda kao nikada prije – i to i iznutra i izvana. U pitanje se dovode temeljni odnosi, kao i sami temelj braka i obitelji – upozorio je Papa.

Nacija je velika kada štiti slobodu poput Lincolna, promiče kulturu punopravnosti za svu braću i sestre poput Martina Luthera Kinga, teži pravednosti i zagovara potlačene poput Dorothy Day u njezinu neumornom djelovanju, koje je plod vjere koja teži dijalogu i sije mir u kontemplativnom stilu Thomasa Mertona. Neka Bog blagoslovi Ameriku! – rekao je Papa Franjo na kraju svojeg govora.