Bratstvo je moguće u Europi ako su ljudi otvreni prema Bogu

U Europi se bratstvo može ostvariti samo ako su ljudi otvoreni prema Bogu – ustvrdio je Sveti Otac u poruci za 1400. godišnjicu preminuća sv. Kolumbana, koja je jučer svečanim euhristijskim slavljem obilježena u mjestu Bobbio, u talijanskoj pokrajini Piacenza, na kojem su sudjelovale razne monaške zajednice iz Europe.

U srcu Europe može biti bratstva među narodima samo ako bude postojala civilizacija otvorena Bogu – stoji u Papinoj poruci, koju je potpisao njegov državni tajnik kardinal Pietro Parolin, upućenoj biskupu Gianniju Ambrosiju, u prigodi 1400. obljetnice preminuća sv. Kolumbana.

Kolumban je u svom misijskom djelovanju uvijek njegovao europski ideal, imajući u vidiku dužnu suradnju svih kršćana kako bi razni europski narodi mogli živjeti u miru i jedinstvu. Njegov ga molitveni, pokornički i znanstveni život nikad nije udaljavao od raznih vjerskih i političkih zbivanja, dapače, više se puta u njih odlučno uključio, pozivajući se na strogi lik sv. Ivana Krstitelja – istaknuto je u poruci.

Nakon tridesetogodišnjega boravka u samostanu, Kolumban usvaja asketski ideal, svojstven irskim zajednicama: hodočašćenje poradi Krista te hodočasti u kontinentalnu Europu s nakanom da u nekim europskim krajevima gdje je, nakon provale narodâ sa Sjeveroistoka, kršćanstvo zaboravljeno, objavi svjetlo Evanđelja. Sa skupinom se monaha iskrcao na bretonskoj obali te, zahvaljujući dobrohotnom prihvatu franačkih vladara, započinje zahtjevnu evangelizaciju Europe, ali ne namećući vjeru, nego životnom privlačnošću monaškoga života: svjedočenjem ljudi koji su molili, obrađivali zemlju i učili, radom, skromnim životom i strogim moralom – stoji u poruci.

Sveti je Kolumban – podsjeća Papa – bio „povlašteni kanal Božje milosti“, privlačeći rijeke hodočasnika i pokornika, a u mnogim novim samostanima primajući mlade, koji su prihvaćali monaško Pravilo. Uvjeren da je milost posebna potpora Providnosti svakom ljudskom stvorenju koje u svom životu s vjerom prihvaća Božju ljubav, neustrašivo je promicao često ispovijedanje, kao nezamjenjivo sredstvo za ozbiljan hod obraćenja – stoji u poruci.

Njegovi su samostani postali izvori duhovne, intelektualne i društvene kulture. Posljednji dio života proveo je u mjestu Bobbio: u samostanu koji je sam podigao i koji je i danas središte kulture, gdje se čuvaju njegovi zemni ostaci. Do kraja je života neumorno promicao duhovno jedinstvo europskih naroda, nastojeći da se premoste razdori, koje je na sjeveru Italije izazvala arijevska hereza, koja je razvrgnula zajedništvo između Langobarda i Rimskoga biskupa.

Kao što je ustvrdio papa Benedikt XVI., sveti se Kolumban doista može smatrati jednim od „Otaca Europe“. Njegova velika kultura, te njegova duhovna snaga i moralni stil jasno očituju odakle valja crpsti da se na europskom tlu i u naše vrijeme, takva kultura može obnoviti – stoji u zaključku Papine poruke.