Crkvena zbivanja u BiH - msgr. Ivo Tomašević

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je 13. i 14. srpnja u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 64. redovito zasjedanje. Sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH te delegati Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije kao i Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda. Biskupi su još jednom uputili izraze iskrene zahvalnosti Katoličkoj Crkvi i svim dobročiniteljima u Hrvatskoj i Sloveniji koji su pomogli ljudima pogođenim poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini ističući ponovno veliko zauzimanje Caritasa na planu organizirane pomoći ugroženim osobama.

Tijekom susreta s biskupima, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto osvrnuo se, između ostaloga, na posjet Svetog Oca Bosni i Hercegovini, 6. lipnja u Sarajevu, ističući kako se tom prigodom pokazalo da se, kada postoji dobra volja, mogu postići odlični rezultati čak i na političkom planu. Također je kazao da je krajevna Crkva u Bosni i Hercegovini pokazala da može nadrasti samu sebe i da, kada hoće i vjeruje, može postići željene konkretne rezultate. Osvrnuvši se na provedbu zaključaka s prošlog zasjedanja, biskupi su odlučili uputiti Kongregaciji za proglašenje svetim zamolbu da blažene Drinske mučenice, kao i blaženi Ivan Merz, budu uvrštene u liturgijski kalendar

Govoreći o zasjedanju Biskupske konferencije na konferenciji za novinstvo, mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, kazao je da su biskupi razgovarali i o Caritasu BK BiH, krovnom i koordinacijskom tijelu rada i provođenja konkretnih akcija biskupijskih Caritasa. Upitan da prokomentira, koliko je posjet pape Franje Bosni i Hercegovini doprinio političkoj, društvenoj i ekonomskoj stabilnosti u državi, predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić istaknuo je da je toga dana vladalo iznimno pozitivno ozračje i među ljudima i u medijima.

Svečanim Euharistijskim slavljem 15. srpnja u katedrali sv. Bonaventure u Banjoj Luci proslavljen je zaštitnik Banjolučke biskupije i naslovnik katedrale. Svetu misu slavio je nuncij Pezzuto u zajedništvu s kardinalom Puljićem i biskupima Komaricom, Tomom Vukšićem i Markom Semrenom te uz koncelebraciju 47 svećenika – dijecezanskih, franjevaca i trapista. Na Misi su sudjelovale i sestre Klanjateljice Krvi Kristove, sestre Misionarke ljubavi koje je utemeljila bl. Majka Terezija te sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskog. Euharistijskom zajedništvu pridružio se veći broj katolika predstavnika u vlasti i u Oružanim snagama BiH.

Kardinal Puljić je 10. srpnja posjetio katoličku kapelu u Srebrenici i Memorijalni centar u Potočarima. U pratnji kardinala Puljića bila je grupa hodočasnika mira iz Siracuse predvođena čuvarom svetišta Gospe od Suza u Siracusi. Upravitelj župe Presvetoga Srca Isusova - Zvornik fra Niko Josić gostima iz Italije predstavio je povijest Franjevačkoga reda u Bosni i Hercegovini te malobrojnu zajednicu katolika koja danas živi u Srebrenici. U kratkoj homiliji kardinal Puljić je predstavio relikvije Gospinih suza iz Siracuse koje su donijeli hodočasnici mira. Nakon Mise kardinal Puljić je molio za pokojnog Rudolfa Hrena, jednoga od četvorice ubijenih katolika u Srebrenici. Pokojni Rudolf ukopan je u Memorijalnom centru u Potočarima zajedno sa svojim prijateljima srebreničkim muslimanima s kojima je mučki ubijen.

Nakon devetodnevne duhovne priprave 12. srpnja u župi sv. Mihovila i spomen-bazilici posvećenoj sv. Nikoli Taveliću u Tomislavgradu svečano je proslavljena tradicionalna završna proslava dana u čast sv. Nikole Tavelića i spomen na Prvi hrvatski sabor. Središnje Misno slavlje za župu i čitavi duvanjski kraj predvodio je vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić uz suslavlje provincijala Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenka Šteke i većeg broja svećenika. U prigodnoj propovjedi biskup Vukšić je naglasio da je ovaj dan i ovo slavlje, a još više lik, život i djelo sv. Nikole Tavelića, zapravo pouka okupljenima oko njegova svetačkoga lika i primjera.

Kardinal Puljić je 12. srpnja blagoslovio kapelu svetog Jeronima na groblju u župi Skopaljska Gračanica kod Bugojna. Otkrio je i spomen ploču zajedno sa župnikom vlč. Tadijom Ivošem kao sjećanje na dan blagoslova i prve Mise na ovom groblju nakon 247 godina.

Grupa poljskih katolika iz okruga Boleslawiec, iz Donjeg Šljonska (Šleska) koji su u protekla tri dana bili u banjolučkoj okolini, tragajući za svojim korijenima i grobovima svojih predaka pohodili su 11. srpnja Ivanjsku, kod Banje Luke, rodnu župu vlč. Antuna Dujlovića, župnika nekadašnje župe Gumjera, sjeverno od Banje Luke, u kojoj su do 1946. godine živjeli katolici Poljaci. Toga dana je bila 72. godišnjica župnikove mučeničke smrti.

Pod Svetom misom, koju je u župi sv. Ante Padovanskog u Busovači, nedaleko od Sarajeva, predvodio provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran 12. srpnja devet postulanata obredom oblačenja franjevačkog habita započeli su godinu novicijata. Istog dana pod večernjom Svetom misom u prepunoj franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru redovničko franjevačko odijelo obukla su devetorica novaka Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, a Svetu misu predvodio je provincijal fra Miljenko.

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 14. srpnja uputili su kardinalu Josipu Bozaniću, nadbiskupu metropolitu zagrebačkom, brzojav u povodu smrti mons. Vladimira Stankovića, dugogodišnjega ravnatelja Hrvatske inozemne pastve. „Ne možemo i ne želimo zaboraviti da je monsinjor Stanković u teškim vremenima, svojim znanjem i razboritošću, ustrajno i strpljivo izgrađivao hrvatsku inozemnu pastvu. Ponajviše je njegova zasluga što je ta grana naše domovinske Crkve, prema mišljenju mnogih, danas jedna od najorganiziranijih i najplodnijih u svijetu. Uvjereni smo da su duhovni plodovi njegova svećeničkog djelovanja duboko utkani u živi organizam Crkve i naroda i da će ostati kao naša trajna baština“, stoji u spomenutom pismu.

Preminuo je umirovljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Josip Glavaš, a bit će sahranjen u subotu, 18. srpnja na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu. Vlč. Josip Glavaš je rođen 1935. u Bukovici kod Dervente, a u Đakovu je 1964. godine zaređen za svećenika. Obavljao je sljedeće svećeničke službe: župnog vikara u župi sv. Josipa u Zenici i Radunicama te službu župnika u Solakovoj Kuli, Skopaljskoj Gračanici, Jelaškama, Potkraju, Garevcu i Bistrici.