2015-01-29 17:42:43

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran


RealAudioMP3 Izvješće o prošlogodišnjem i planovi za ovogodišnji Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, hrvatska inozemna pastva, zajednička liturgijska pitanja te žrtve koje su podnijele mučeništvo iz mržnje na vjeru – bile su teme zajedničkog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine koje je održano 26. siječnja u Zagrebu. Zajedničko zasjedanje otvorio je predsjednik HBK nadbiskup Želimir Puljić, istaknuvši kako dvije biskupske konferencije nose zajedničku odgovornost prema istome narodu.
Zasjedanju je nazočio i apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, koji je kazao da je za Crkvu Božju u Hrvatskoj godina milosti započela na najbolji način – imenovanjem novoga krčkog biskupa. Pozdravivši sve članove HBK, poseban pozdrav uputio je biskupima BK BiH, kazavši da je Sveta Stolica učinila sve moguće kako bi potaknula međunarodnu zajednicu na veću zauzetost za Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.
Na zasjedanju dviju biskupskih konferencija sudjelovao je i imenovani krčki biskup Ivica Petanjak, a predsjednik HBK izrazio mu je dobrodošlicu u zbor hrvatskih biskupa. Poželio bih da nam kao vrijedni sljedbenik duha svetog Franje i dobar poznavatelj crkvene povijesti budete mudar savjetnik u promicanju posvećenog života i formaciji prezbitera i laika, kako bismo po liturgiji, karitativnom, ekumenskom i misijskom djelovanju mogli pružati svijetu zauzeto kršćansko svjedočenje – rekao je tom prigodom nadbiskup Želimir Puljić.
„Brak i obitelj u proturječju sa suvremenim društvom“ – tema je o kojoj su promišljali sudionici ovogodišnjega, 55. teološko-pastoralnog tjedna, koji je danas zaključen na zagrebačkoj Šalati. Na ovome našem najznačajnijem znanstveno-pastoralnom skupu, koji organizira Katolički bogoslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu, brojni eminentni stručnjaci pokušali su tijekom trodnevnoga rada pod različitim vidicima promišljati o ovoj iznimno aktualnoj temi.
Biblijsko poimanje odnosa između muškarca i žene, odnosno poimanje braka i obitelji, utemeljeno je na ideji komplementarnosti – istaknuo je dr. fra Darko Tepert s KBF-a u Zagrebu, u predavanju „Muško i žensko stvori ih“. Na temelju tekstova iz Knjige Postanka može se zaključiti da je čovjek stvoren na sliku, uvjetno govoreći, muško-ženskog Boga, kao muško i žensko. Po vrijednosti, muškarac i žena ni po čemu se ne razlikuju. S druge strane, oni nisu isti, nego komplementarni. Njihova jednakopravnost i komplementarnost može biti narušena nepravednim i grešnim odnosima u društvu i u obitelji. Takav nered Bog osuđuje i nastoji uspostaviti obitelj kakva je zamišljena na početku. Ona nije utemeljena samo na tjelesnoj privlačnosti, čak ni samo na emotivnoj i duhovnoj razini, nego postaje novo krvno srodstvo utemeljeno na savezu. Obiteljski život odražava božanski život, pa se može usporediti sa svetištem te se odatle onda s pravom može govoriti o svetosti bračne i obiteljske veze – istaknuo je dr. Tepert.
„Razarajući čimbenici braka i obitelji“ – tema je o kojoj je progovorio prof. dr. o. Ivan Koprek, s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. Postmoderna, kako nazivamo naše doba, obilježena je kulturom smrti koja se promiče kroz destrukciju i dekonstrukciju – koje izravno ranjavaju i brak i obitelj. Posvuda su vidljiva preklapanja koja rastaču stvarnost; govori se da su identiteti promjenjivi, dinamični, fluidni i hibridni – kazao je predavač, te upozorio kako je u takvoj duhovnoj situaciji vremena rasap obitelji kao osnovne stanice društva posvudašnji. Unatoč tomu, kao i izravnim ideološkim napadima – prije svega komunizma, potom feminizma, a danas rodne ideologije – brak i obitelj i danas predstavljaju temeljni „conditio humana“ – bez kojega čovjek ne bi preživio. Tu čovjek uči što znači ljubiti i biti ljubljen – što to konkretno znači biti osoba. Konačno, obitelj je božanska tvorevina, jer dolazi iz Božjega promisla, pa nam kao vjernicima valja shvaćati da ona i ne može biti razorena, ali i da svaki takav pokušaj sa sobom nosi kobne posljedice – zaključio je o. Koprek.
Ovih je dana objavljena druga serija knjiga komentara objavljenih u „Glasu Koncila“, odnosno troknjižje naslovljeno „Crkva i Hrvatska u izazovima slobode“, koje na više od tisuću stranica pruža pregled života Crkve i hrvatskoga društva posljednjeg desetljeća proteklog stoljeća. Petstotinjak komentara objavljenih između lipnja 1990. i siječnja 2000. godine u „Glasu Koncila“, premda nepotpisani, bili su najčešće autorski rad člana uredništva don Živka Kustića, dugogodišnjega glavnog urednika. U svojim je tekstovima tematizirao aktualnu društvenu zbilju: od rana iz Domovinskoga rata, ekumenskih nastojanja, pa do odnosa između države i Crkve.
Pojavljivanje ove knjige u tri sveska nakon Kustićeve smrti znak je zahvalnosti „Glasa Koncila“ na njegovu iznimnu doprinosu, najprije katoličkomu dvotjedniku, a potom i tjedniku, i kao glavnog urednika i kao komentatora, te pružanje mogućnosti da njegove ideje, izričaji i poruke, utemeljeni u evanđeoskoj poruci i socijalnom nauku Crkve, i dalje budu kvasac novog lica Crkve i zdravijeg društva u Hrvatskoj – napisao je u predgovoru ovoga novog izdanja aktualni glavni urednik „Glasa Koncila“ mons. Ivan Miklenić.








All the contents on this site are copyrighted ©.