O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Izvješće o
prošlogodišnjem i planovi za ovogodišnji Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u
Bosni i Hercegovini, hrvatska inozemna pastva, zajednička liturgijska pitanja te žrtve
koje su podnijele mučeništvo iz mržnje na vjeru – bile su teme zajedničkog zasjedanja
Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine koje
je održano 26. siječnja u Zagrebu. Zajedničko zasjedanje otvorio je predsjednik
HBK nadbiskup Želimir Puljić, istaknuvši kako dvije biskupske konferencije nose zajedničku
odgovornost prema istome narodu. Zasjedanju je nazočio i apostolski nuncij u Hrvatskoj
nadbiskup Alessandro D'Errico, koji je kazao da je za Crkvu Božju u Hrvatskoj godina
milosti započela na najbolji način – imenovanjem novoga krčkog biskupa. Pozdravivši
sve članove HBK, poseban pozdrav uputio je biskupima BK BiH, kazavši da je Sveta Stolica
učinila sve moguće kako bi potaknula međunarodnu zajednicu na veću zauzetost za Bosnu
i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Na zasjedanju dviju biskupskih konferencija
sudjelovao je i imenovani krčki biskup Ivica Petanjak, a predsjednik HBK izrazio mu
je dobrodošlicu u zbor hrvatskih biskupa. Poželio bih da nam kao vrijedni sljedbenik
duha svetog Franje i dobar poznavatelj crkvene povijesti budete mudar savjetnik u
promicanju posvećenog života i formaciji prezbitera i laika, kako bismo po liturgiji,
karitativnom, ekumenskom i misijskom djelovanju mogli pružati svijetu zauzeto kršćansko
svjedočenje – rekao je tom prigodom nadbiskup Želimir Puljić. „Brak i obitelj
u proturječju sa suvremenim društvom“ – tema je o kojoj su promišljali sudionici ovogodišnjega,
55. teološko-pastoralnog tjedna, koji je danas zaključen na zagrebačkoj Šalati.
Na ovome našem najznačajnijem znanstveno-pastoralnom skupu, koji organizira Katolički
bogoslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu, brojni eminentni stručnjaci pokušali su
tijekom trodnevnoga rada pod različitim vidicima promišljati o ovoj iznimno aktualnoj
temi. Biblijsko poimanje odnosa između muškarca i žene, odnosno poimanje
braka i obitelji, utemeljeno je na ideji komplementarnosti – istaknuo je dr. fra Darko
Tepert s KBF-a u Zagrebu, u predavanju „Muško i žensko stvori ih“. Na temelju
tekstova iz Knjige Postanka može se zaključiti da je čovjek stvoren na sliku, uvjetno
govoreći, muško-ženskog Boga, kao muško i žensko. Po vrijednosti, muškarac i žena
ni po čemu se ne razlikuju. S druge strane, oni nisu isti, nego komplementarni. Njihova
jednakopravnost i komplementarnost može biti narušena nepravednim i grešnim odnosima
u društvu i u obitelji. Takav nered Bog osuđuje i nastoji uspostaviti obitelj kakva
je zamišljena na početku. Ona nije utemeljena samo na tjelesnoj privlačnosti, čak
ni samo na emotivnoj i duhovnoj razini, nego postaje novo krvno srodstvo utemeljeno
na savezu. Obiteljski život odražava božanski život, pa se može usporediti sa svetištem
te se odatle onda s pravom može govoriti o svetosti bračne i obiteljske veze – istaknuo
je dr. Tepert. „Razarajući čimbenici braka i obitelji“ – tema je o kojoj
je progovorio prof. dr. o. Ivan Koprek, s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.
Postmoderna, kako nazivamo naše doba, obilježena je kulturom smrti koja se
promiče kroz destrukciju i dekonstrukciju – koje izravno ranjavaju i
brak i obitelj. Posvuda su vidljiva preklapanja koja rastaču stvarnost; govori se
da su identiteti promjenjivi, dinamični, fluidni i hibridni – kazao je predavač, te
upozorio kako je u takvoj duhovnoj situaciji vremena rasap obitelji kao osnovne stanice
društva posvudašnji. Unatoč tomu, kao i izravnim ideološkim napadima – prije svega
komunizma, potom feminizma, a danas rodne ideologije – brak i obitelj i danas predstavljaju
temeljni „conditio humana“ – bez kojega čovjek ne bi preživio. Tu čovjek uči što znači
ljubiti i biti ljubljen – što to konkretno znači biti osoba. Konačno, obitelj je božanska
tvorevina, jer dolazi iz Božjega promisla, pa nam kao vjernicima valja shvaćati da
ona i ne može biti razorena, ali i da svaki takav pokušaj sa sobom nosi kobne posljedice
– zaključio je o. Koprek. Ovih je dana objavljena druga serija knjiga komentara
objavljenih u „Glasu Koncila“, odnosno troknjižje naslovljeno „Crkva i Hrvatska u
izazovima slobode“, koje na više od tisuću stranica pruža pregled života Crkve
i hrvatskoga društva posljednjeg desetljeća proteklog stoljeća. Petstotinjak komentara
objavljenih između lipnja 1990. i siječnja 2000. godine u „Glasu Koncila“, premda
nepotpisani, bili su najčešće autorski rad člana uredništva don Živka Kustića, dugogodišnjega
glavnog urednika. U svojim je tekstovima tematizirao aktualnu društvenu zbilju: od
rana iz Domovinskoga rata, ekumenskih nastojanja, pa do odnosa između države i Crkve.
Pojavljivanje ove knjige u tri sveska nakon Kustićeve smrti znak je zahvalnosti
„Glasa Koncila“ na njegovu iznimnu doprinosu, najprije katoličkomu dvotjedniku, a
potom i tjedniku, i kao glavnog urednika i kao komentatora, te pružanje mogućnosti
da njegove ideje, izričaji i poruke, utemeljeni u evanđeoskoj poruci i socijalnom
nauku Crkve, i dalje budu kvasac novog lica Crkve i zdravijeg društva u Hrvatskoj
– napisao je u predgovoru ovoga novog izdanja aktualni glavni urednik „Glasa Koncila“
mons. Ivan Miklenić.