Papin državni tajnik u intervjuu za časopis 'Sveti Franjo', koji će biti objavljen
u siječnju 2015. godine, govori o odnosima s Kinom. „U pozitivnom smo razdoblju“ i
„usudio bih se reći da su dobri izgledi“, iako hod. „još nije završen“ Kardinal Parolin
dobro poznaje osjetljivost nekih pregovora, a obično se ne „zalijeće“ u svojim ocjenama.
No odgovarajući na upit o odnosima s Kinom, rekao je da se nešto 'miče' te da diplomacija
pape Franje, nakon poboljšanja odnosa između Sjedinjenih Država i Kube, okreće pogled
prema Kini. Govoreći o odnosima s Kinom, rekao je da je put bio dug, s 'izmjeničnim
fazama', da još nije završen te da će se zaključiti s Božjim vremenom. Uvjeren sam
– dodao je – da na Kinu moramo primijeniti teološko viđenje. Sada smo u pozitivnoj
fazi, s jedne i druge strane stigli su poticaji da se nastavi dijalog i zajedničko
traženje rješenja problema o nazočnosti Katoličke crkve u toj ogromnoj zemlji. Usuđujem
se reći da su izgledi dobri, a nadamo se da će ovi 'pupoljci' procvjetati i donijeti
dobar plod, na dobrobit Kine i čitavoga svijeta – kazao je kardinal Parolin. Kardinal
Parolin potvrđuje dakle postojeći dijalog između Kine i Svete Stolice. Otprilike prije
mjesec dana na raznim web-stranicama Hong Konga, pa i dnevnika na engleskom, koji
je u svezi s „Narodnim novinama“, službenim glasnikom Kineske komunističke partije,
„Global Times“, pisano je o skorom rješenju dugogodišnjega problema oko imenovanja
biskupâ, nakon što je Pekinška vlada izašla s prijedlogom u kojem je sadržan usklađeni
dogovor. Sveta je Stolica uvijek tvrdila da je spremna na dogovor o imenovanju
biskupskih kandidata, ali da Rimski biskup treba imati posljednju riječ. Papa Benedikt
XVI. u pismu kineskim katolicima, objavljenom u svibnju 2007. godine, priželjkuje
„dogovor s vladom“ o izboru, imenovanju i priznavanju biskupa. Objasnio je pak
da je „imenovanje pastira“ u međunarodnim dokumentima „shvaćeno“, bitnom sastavnicom
prava na vjersku slobodu“. Papa je Ratzinger pojasnio da je imenovanje pastira „duhovna
vlast“, a ne „politička“ koja se miješa u unutarnje poslove države. U kolovozu,
na povratku iz Koreje, nakon što je jednom papi prvi put dopušteno nadlijetanje zračnoga
prostora Narodne Republike Kine, papa je Franjo rekao: Puno sam molio za veliki, plemeniti
i mudri kineski narod … A imam li želju posjetiti Kinu? Išao bih sutra. Mi poštujemo
kineski narod; Crkva jedino traži da može slobodno djelovati i ništa drugo – istaknuo
je Sveti Otac. Možda je kucnuo čas da se prekine s prošlošću te započne novo razdoblje.
Prošlih se dana govorilo o tomu kako Sveti Otac nije primio u audijenciju Dalai Lamu.
Papa je izrazio „poštovanje „ prema budističkom čelniku, a u audijenciju nije primio
ni njega ni druge nobelovce. Pekinške su vlasti odmah uputile pozitivan signal – primijetio
je kardinal. Kina uvijek „iskreno“ želi poboljšati odnose sa Svetom Stolicom,
izjavio je glasnogovornik kineskoga ministarstva vanjskih poslova, Qin Gang, objašnjavajući
da je „ponašanje Vatikana zamijećeno“. Kina će nastaviti poticajan dijalog sa Svetom
Stolicom – rekao je Gang, izražavajući nadu da će „Vatikan zajedno s Kinom uložiti
napor kako bi se dvije strane srele na pola puta da poboljšaju obostrane odnose. U
ovaj kontekst treba smjestiti odmjerene i znakovite riječi Papina državnoga tajnika.