O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je 17. prosinca pismo svim vjernicima Zagrebačke
nadbiskupije u povodu predstojećih predsjedničkih izbora, a ono će se sljedeće
nedjelje, 21. prosinca, u svim župama Zagrebačke nadbiskupije pročitati na misnim
slavljima. Kardinal podsjeća kako su izbori građanska obveza, a za vjernike i vjernička
dužnost, te bi stoga neodaziv na birališta značio ozbiljno zanemarivanje, a u stanovitoj
mjeri i grijeh propustom. U želji da u svjetlu socijalnog nauka Katoličke Crkve pripomognem
donošenju što odgovornije i razboritije odluke – piše kardinal – želim skrenuti pozornost
na neke važnije vidove predsjedničke službe. Predsjednik, odnosno predsjednica države
predstavlja Hrvatsku, a dužnost predstavljanja zemlje nije svediva na neku administrativnu
ili dnevnopolitičku ulogu. Osoba na čelu hrvatske države u tom je smislu nositeljica
identiteta Hrvatske, promicateljica njenih vrjednota u Domovini i svijetu, ali i širiteljica
istine o njenoj prošlosti, pa tako i o totalitarizmima dvadesetoga stoljeća, kao i
o Domovinskom ratu. Zbog toga je važno da predsjednik, odnosno predsjednica ne zaboravi
hrvatske branitelje i ljudske žrtve, misleći pritom na stradale u Domovinskom ratu
i na njihove obitelji, na one koji se vode kao nestali, na silovane i na zatočene.
To nadalje treba biti osoba koja služi hrvatskom društvu i promiče njegov gospodarski
napredak te povezuje različite silnice u zauzimanju za dobro, i to tako da jača zajedništvo,
a nipošto tako da se izazivaju ideološki sukobi, osobito ne oni kojima su polazišta
neprihvatljive i, za hrvatski narod, dokazano pogubne ideologije. Svojim ugledom i
ulogom, osoba koja obnaša tu časnu službu pozvana je prednjačiti iskrenim domoljubljem.
Kardinal također ističe kako kao vjernici – poštujući pluralnost društva – tražimo
od budućeg predsjednika ili predsjednice da se zauzima za pravo na život od začeća
do naravne smrti, kao i da ima jasnu sliku o tome da je brak životna zajednica muškarca
i žene. Draga braćo i sestre, nemojte tražiti idealnu osobu za tu važnu i časnu službu,
jer se možete obeshrabriti. Životna realnost od nas traži da budemo mudri i razboriti
te da biramo onu osobu koja nam se u ovom povijesnom trenutku čini boljom, jer to
je naš glas za Hrvatsku, za njezin život koji se nastavlja nakon izbora. Stoga, neka
vam ne bude teško uložiti napor dolaska na birališta. Glasujmo svi, imajući pred očima
dobro svoje Domovine – poručio je u svome pismu zagrebački nadbiskup kardinal Josip
Bozanić. „Došašće i Božić pozivaju da se zagledamo u nazaretsku obitelj“ – naslov
je božićne poruke riječkoga nadbiskupa Ivana Devčića, koja je danas predstavljena
na konferenciji za novinare u franjevačkom samostanu na Trsatu. Čestitajući Božić
svim ljudima dobre volje, nadbiskup je istaknuo kako se u ovo milosno i adventsko
vrijeme Crkva na osobit način susreće sa Svetom nazaretskom obitelji čija se kućica,
prema pobožnoj predaji, nalazila na Trsatu – mjestu gdje će se u travnju iduće godine
održati Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. Crkva ne prestaje Svetu
obitelj isticati kao uzor i primjer svim kršćanskim obiteljima kako bi one u poslušnosti
Božjoj volji i povjerenju u Njegovo vodstvo uvijek pronalazile najbolji put i rješenje
za svoje životne situacije. Okrenimo se stoga nutrini, sabranosti i istinskom duhovnom
životu, ne zanemarujući svoje dužnosti niti odustajući od nastojanja oko boljeg statusa
obitelji u društvu – poručio je riječki nadbiskup metropolit. Peti svezak Sabranih
djela bl. Ivana Merza – „Načela političkoga djelovanja katolika“ – „Ljudsko tijelo
i tjelesni odgoj u svjetlu Katoličke Crkve“ – „Lessing i Francuzi“, koji je uredio
postulator o. Božidar Nagy, DI, objavljen je u suizdanju Postulature za kanonizaciju
bl. Ivana Merza, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove te Glasa Koncila. Na 460 stranica,
u tri dijela, svezak donosi tri Merzova dosad neobjavljena rada, koja su bila čuvana
u njegovoj rukopisnoj ostavštini. Prva dva odnose se na društvene teme povezane s
kršćanskom vjerom i Katoličkom Crkvom, gdje je Merz bio aktivno angažiran, a treći
dio odnosi se na njegovu struku – književnost. Kao i prošla četiri sveska, i ovaj
donosi važne i izvanredno vrijedne radove, koji nam svjedoče o širokoj erudiciji i
intelektualnoj nadarenosti blaženoga Ivana, koju je on usmjerio i upotrijebio za osvjetljavanje
tada veoma aktualne problematike među hrvatskim katolicima, ukazujući upravo kroz
ova djela na njezino istinsko rješenje.