Predstavljena Papina poruka za sljedeći Svjetski dan mira
Valja „globalizirati bratstvo“ kako bi se pobijedila „odvratna pojava“ ropstva – srž
je poruke pape Franje za 48. svjetski dan mira, koji se obilježava 1. siječnja. Dokument,
naslovljen „Ne više robovi, nego braća“, opisuje uzroke trgovine ljudima, među kojima
su zločinačke mreže koje upravljaju takvom trgovinom, te potiče sve države da primjene
djelotvorne sustave nadzora kako ne bi bilo mjesta za korupciju i nekažnjenost. „Odvratna
pojava“, „zločin protiv čovještva“ koji pogađa milijune ljudi – tim je riječima papa
Franjo opisao ropstvo u poruci, u kojoj se oslanja na Poslanicu svetoga Pavla Filemonu
(Fil 1, 15-16). Poruka ima dva dijela; u prvomu Papa opisuje brojna lica ropstva,
i spominje se žrtava ropskoga rada, selilaca lišenih slobode, zlostavljanih, zatočenih
u nečovječnim uvjetima, onih koje poslodavci ucjenjuju; seksualnih robova, djece vojnika,
žrtava ilegalnih transplantacija organa ili prikrivenih oblika usvajanja, te zarobljenikâ
u rukama teroristâ. Ali, ako je toliko licâ ropstva, jednako je toliko i njegovih
uzroka. Prvi je – istaknuo je Papa – ontološki, izazvan grijehom koji kvari ljudsko
srce; to je odbacivanje čovještva druge osobe, postupanje s njom kao da je predmet,
sredstvo, a ne cilj. Postoje i drugi uzroci: siromaštvo, nemogućnost pristupa obrazovanju
i radu, zločinačke mreže koje upravljaju trgovinom ljudskim bićima, oružani sukobi,
terorizam, zločinačka uporaba Interneta kako bi se namamili najmlađi. A potom, i korupcija
koja – prema Papinim riječima – prolazi i sastavnicama redarstvenih snaga i države.
Drugi dio poruke potiče na suzbijanje ropstva zajedničkim i općim djelovanjem,
kroz „globalizaciju bratstva“ koja se zna suprotstaviti „globalizaciji ravnodušja“
koja je tako raširena u suvremenom svijetu. Tri su načina – kako je istaknuo Sveti
Otac – na koja ustanove imaju djelovati: spriječiti zločin ropstva, zaštititi žrtve
i kazniti odgovorne. Potrebni su, dakle, „pravedni zakoni“ o selilaštvu, radu, usvajanju,
kao i o premještaju tvrtki u svrhu zaštite temeljnih prava čovjeka i poštovanja njegova
dostojanstva. Potrebni su također – napisao je papa Franjo – djelotvorni sustavi
nadzora koji ne ostavljaju prostor za korupciju i nekažnjenost. Sveti Otac potom poziva
na odgovornost sve čimbenike u društvu, te traži priznavanje društvene uloge žene,
dostojan posao i odgovarajuće plaće za zaposlenike u poduzećima, lance distribucije
izuzete iz pojave trgovine ljudima, te međuvladinu suradnju u svrhu suzbijanja transnacionalnih
mreža organiziranoga kriminala koje se bave ilegalnom trgovinom selilaca. Papa
se obratio i potrošačima, te istaknuo njihovu društvenu odgovornost, kako bi bili
svjesni da – kao što je Benedikt XVI. napisao u enciklici 'Caritas in Veritate' –
kupovina je uvijek i moralni čin, ne samo gospodarski (br. 66). Pred trgovinom ljudskim
bićima ili pak proizvodima ostvarenima kroz iskorištavanje drugih ljudi, svi smo pozvani
– istaknuo je Papa – i onaj tko zatvara jedno oko zbog ravnodušja ili iz koristi,
kao i onaj tko odluči zauzeti se ili pak učiniti malu gestu poput pozdrava ili osmjeha
upućenoga žrtvi ropstva. Valja globalizirati bratstvo, a ne ropstvo i ravnodušje
– to je, dakle, poziv pape Franje, kako svi muškarci i žene dobre volje ne bi postali
sudionici u tom zlu, te kako bi vratili nadu žrtvama trgovine ljudima. Sveti je
Otac na kraju spomenuo svetu Giuseppinu Bakhitu, kao i brojne redovničke zajednice,
posebno ženske, koje – slijedeći njezin primjer – rade u korist žrtava trgovine ljudima.
Papa se osvrnuo i na kršćansku zajednicu - koju je nazvao „mjestom zajedništva življenoga
među braćom“ – čija različitost u korijenima i društvenom statusu ne smanjuje njihovo
dostojanstvo, niti ih isključuje od pripadnosti Božjemu narodu, jer su svi združeni
vezom bratstva u Kristu. Neka se stoga poštuju čovječje dostojanstvo, sloboda i neovisnost,
temeljeći međuljudske odnose na poštovanju, pravednosti i ljubavi, i to u ime bratstva,
temeljne veze obitelji i društva – istaknuo je na kraju papa Franjo.