Vratite se zamisli osnivača Europske Unije kao zajednice koja potiče mir i nadilazi
podjele, a ta zamisao proizlazi iz povjerenja u čovjeka, „ne toliko kao građanina
ili ekonomskog djelatnika“, već „osobe s transcendentnim dostojanstvom“; to je Europa
u kojoj je kršćanstvo njezina duša – poručio je danas Sveti Otac Franjo u obraćanju
Europskom parlamentu u Strasbourgu. Naglašavajući blisku svezu „dostojanstva“
osobe s „transcendencijom“ Papa je podsjetio kako je sama ideja osobe koja bi imala
dostojanstvo oblikovana zahvaljujući kršćanstvu. Govoriti o transcendentnom ljudskom
dostojanstvu znači govoriti o ljudskoj naravi, sposobnosti razlikovanja dobra i zla
te imati na umu da čovjek nije apsolutno biće, već biće u odnosu, a najčešća bolest
Europe u tom pogledu je usamljenost onih koji su odbačeni. Promicati ljudska prava
i dostojanstvo osobe znači prepoznati da ona posjeduje neotuđiva prava koja nitko
ne može proizvoljno oduzeti, pogotovo ne u svrhe ekonomskih interesâ. Papa je podsjetio
na vladavinu kulture otpada, koja osobu svodi na potrošnu robu, a rezultat je toga
da se ljudski život odbacuje kada prestane biti koristan, „kao što je slučaj sa smrtno
oboljelima, starima koji su napušteni i nezbrinuti te djecom koju se ubija u utrobi“.
„Kakvog dostojanstva može biti bez mogućnosti slobodnog izražavanja misli ili ispovijedanja
religiozne vjere?“ pitao je nadalje Papa. Istovremeno valja se čuvati zablude sve
većega proširivanja individualnih prava, kao da bi ljudska osoba bila „monada“, izdvojena
iz društvenoga konteksta u kojem su njezina prava i dužnosti usko povezana s drugima
i sa zajedničkim dobrom čitavoga društva – istaknuo je papa Franjo te upozorio i danas
na gubitak sveze između prava i dužnosti. Budućnost Europe ovisi o obnovi veze
dvaju elemenata koji se nalaze u njezinoj povijesti: otvorenost transcendenciji –
Bogu i sposobnost konkretnog suočavanja s problemima. Europa koja nije otvorena transcendentnoj
dimenziji života u opasnosti je da postupno izgubi svoju dušu – istaknuo je Papa.
Osim toga, osudio je „sramotnu i suradničku šutnju tolikih“ dok su „zajednice i pojedinci
podvrgnuti barbarskim činima nasilja: izbačeni iz svojih domova i domovine, prodani
u roblje, ubijeni, obezglavljeni, raspeti ili živi spaljeni“. Govoreći o obitelji,
papa je istaknuo kako ona – ujedinjena, plodna i nerazrješiva – sadrži elemente temeljne
za nadu u budućnost. „Bez te solidne baze, budućnost će biti izgrađena na pijesku
s teškim društvenim posljedicama.“ Osim obitelji, papa je Franjo istaknuo važnost
odgoja i obrazovanja, istinske ekološke skrbi za stvoreno, zaposlenja te problem selioca.
„Ne možemo dopustiti da Sredozemlje postane ogromno groblje!“ – naglasio je, ističući
kako je važno baviti se ne samo učincima, već i uzrocima problema. „Došlo je vrijeme
da napustimo ideju Europe koja se boji te je zatvorena sama u sebe; da oživimo i potaknemo
Europu vodstva, riznicu znanosti, umjetnosti, glazbe, ljudskih vrijednosti, ali i
vjere. Europu koja razmatra nebesa i teži uzvišenim idealima. Europu koja o svakom
čovjeku skrbi i brani ga. Europu koja se uzdiže pouzdano i sigurno nad zemljom; dragocjena
odnosna točka za čitavo čovječanstvo!“ – zaključio je na kraju svoga govora papa Franjo.