Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Na dvadeset i treću
obljetnicu pada Vukovara, 18. studenog, Đakovačko-osječka nadbiskupija organizirala
je svoje 15. Nadbiskupijsko spomen-hodočašće te se tako pridružila brojnim hodočasnicima
iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva koji su se došli pokloniti gradu heroju. Središnji
dio hodočašća bila je Sveta Misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile koju
je predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić u zajedništvu s domaćim nadbiskupom Đurom
Hranićem, predsjednikom BK BIH banjalučkim biskupom Franjom Komaricom te brojnim hrvatskim
biskupima i svećenicima. Na početku misnoga slavlja hodočasnicima se obratio domaćin,
nadbiskup Hranić, citirajući Frana Krstu Frankopana koji je zapisao „Navik on živi
ki zgine pošteno“. Snažna je to kršćanska poruka ovoga hrvatskog kneza i pjesnika,
uklesana na njegov grob i grob Petra Zrinskog u zagrebačkoj katedrali. Poruka je to
koja izvire iz biti kršćanske vjere u uskrsnuće mrtvih i odraz je Isusove riječi:
'Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje' (Iv
15,13) – kazao je đakovačko-osječki nadbiskup. Dubrovački biskup Mate Uzinić u
svojoj je propovijedi najprije pozvao na molitvu za žive branitelje, osobito invalide,
i sve one koji se teško nose s činjenicom da Vukovar, kao i cijela Domovina, nisu
postali onakvi kakvima su ih sanjali dok su izlagali svoje živote za našu slobodu,
a još teže se nose s osjećajem da su oni ovome društvu na teret. Propovjednik je na
poseban način istaknuo da treba jasno ustrajavati na tome da se ne izjednačava žrtva
i agresor, ali i da se osudi i kazni svaki zločin bez obzira tko ga je počinio, a
ne da se etiketiraju branitelji koji su časno i pošteno svoj život stavili na branik
Domovine. „Ima u našem pristupu našoj nacionalnoj prošlosti, uključujući i ono što
se događalo ovdje u Vukovaru, previše mlakosti, neodlučnosti u onom reći istinu bez
obzira na sve. Istina ne može i ne smije biti prešućena. Istina ozdravlja! Zato su
u krivu oni koji misle da će istina povećavati i obnoviti mržnju. Dapače, prešuti
li se istina uime lažnog mira i suživota, koji tad zapravo niti ne postoje nego se
samo zavaravamo da postoje, povijest će se ponoviti“ – upozorio je biskup Uzinić,
ukazavši potom na nužnost opraštanja. „Znam da bi oprostu trebala prethoditi pravda,
a da ovdje nema pravde. Ali isto tako znam da smo kao vjernici pozvani opraštati i
kad nas pogađa nepravda. Kršćansko opraštanje nije nijekanje nepravde, nije uljepšavanje
zločina koji se dogodio, ali nije niti iščekivanje da zločinci priznaju krivnju i
isprave nepravdu. Budemo li na njih čekali, nikad nećemo oprostiti! A u opasnosti
smo da se pretvorimo u njih! Kršćansko opraštanje, i kad nema pravde, znači ne uzeti
odmazdu u svoje ruke nego moliti Boga da onaj tko je počinio zlo uvidi zlo koje je
počinio i krene putem obraćenja. Samo tako nećemo i sami postati onakvi kakvi su oni
kojima trebamo oprostiti, a postat ćemo sposobni za ljubav koja uključuje čak i neprijatelje“
– poruka je dubrovačkoga biskupa, koji je ovom prigodom – govoreći o praštanju i pomirenju
– pozvao one koji to znaju da kažu što se dogodilo s braniteljima i civilima koje
još brojimo kao nestale. Na kraju propovijedi biskup je pozvao da ne zaboravimo
ono što zapisa naš hrvatski pjesnik Antun Gustav Matoš, iz susjednog Tovarnika: Dok
je srca bit će i Kroacije. O kojemu je srcu riječ? O srcu koje vjeruje, ljubi i nada
se, srcu koje moli i koje je spremno na obraćenje, koje ne isključuje opraštanje nego
od njega polazi! Takvo srce su imali vukovarski branitelji! Takvo srce imali su i
imaju i svi drugi istinski branitelji! Za takvo hrvatsko srce molimo danas ovdje u
Vukovaru! – zaključio je dubrovački biskup Mate Uzinić. Važno je, dobro i potrebno
da ljudi pohode Škabrnju i Vukovar. Ne samo da se prisjete teških, nezaboravnih,
ali i zaslužnih dana patnji, trpljenja i stradanja ljudi, nego da se u nama probudi
ono što nam je sada u Domovini prijeko potrebno – duh zajedništva, duh ponosa i duh
zahvalnosti – poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predvodeći Svetu Misu
u Škabrnji koja se istoga dana spominje svoje tragedije. Usprkos teških rana i
stradanja, koja su se zbila u Škabrnji, Vukovaru i drugim mjestima Lijepe Naše, mi
smo s psalmistom kadri klicati Gospodinu, jer nam je učinio djela čudesna. Još nam
odzvanjaju molitveni vapaji iz tih dana, a bili su pravi melem na ranu potištenim
dušama. U istini trebamo prenositi ono što se dogodilo i kakva je žrtva zalog oslobađanja
naše Domovine koju smo pozvani graditi na vrednotama zajedništva, ljubavi, međusobnog
poštovanja i pravde – poručio je u Škabrnji zadarski nadbiskup. Hrvatsko izdanje
knjige „Sveta Stolica i Republika Hrvatska: dvadeset godina diplomatskih odnosa
(1992.-2012.)“ u zajedničkom izdanju Grada Zagreba, ALFA d.d. i Ministarstva vanjskih
i europskih poslova Republike Hrvatske predstavljena je jučer (19. studenog) u Palači
Dverce u Zagrebu. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je nazočio
predstavljanju, osvrnuo se na znakovit trenutak – kada Europa obilježava 25. obljetnicu
pada Berlinskoga zida, koji je bio ključni događaj za urušavanje komunističkoga totalitarizma.
Padom Berlinskoga zida otvorena je nova stranica povijesti za narode Europe. Gledano
u širem kontekstu, to je i u Hrvatskoj omogućilo nova događanja devedesetih godina
dvadesetog stoljeća u kojem je – kako reče sveti papa Wojtyla u Mariji Bistrici, 3.
listopada 1998. godine, toga povijesnog dana za hrvatski narod – Europa bila „obilježena
trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom“. Dok su fašistički i nacistički
režimi doživjeli krah završetkom II. svjetskog rata, komunistički režim nastavio je
sa svojom tiranijom sve do naših dana te je teže doći do podataka o drami komunističkoga
režima. Na znanstvenicima je zadaća da na temelju usporednih povijesnih izvora rasvjetljuju
istinu, što čeka i hrvatske znanstvenike, jer mnoge su činjenice u nas još pokrivene
velom šutnje – rekao je ovom prigodom zagrebački nadbiskup. Apostolski nuncij u
Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico podsjetio je na srdačne i bliske
odnose Svete Stolice s hrvatskim narodom koji imaju stoljetnu povijest, od davne 879.
godine. Te snažne veze nisu oslabile tijekom stoljeća, te su bile nadahnuće za odnose
koji su se događali od 1992. do danas. Govoreći o Hrvatskoj u europskom kontekstu,
istaknuo je kako u viziji Europe s dva plućna krila – što je Ivan Pavao II. često
spominjao – nije začuđujuće što je Sveta Stolica pružila Hrvatskoj bezuvjetnu podršku
u procesu europske integracije. Gledajući prema europskoj budućnosti Hrvatske, želja
nam je da, poput ostalih naroda s dubokim kršćanskim korijenima, uzmogne dati Europi
poseban doprinos duhovnih i moralnih vrijednosti koje su stoljećima oblikovale osobni
i nacionalni identitet njezine djece – istaknuo je apostolski nuncij. Predstavljanju
je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović koji je podsjetio na
izuzetno važnu ulogu Svete Stolice u osamostaljenju i međunarodnom priznanju Republike
Hrvatske. Spomenuo je i dosadašnje apostolske nuncije, kao i veleposlanike Republike
Hrvatske pri Svetoj Stolici, kazavši kako je njihov prinos njegovanju i razvoju dobrih
odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice također iznimno važan.