O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Na pedesetu obljetnicu
proglašenja svetoga Benedikta zaštitnikom Europe, 24. listopada, koncelebrirano misno
slavlje u samostanskoj crkvi Svete Marije sestara benediktinki u Zadru predvodio je
zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Zahvalivši koludricama na vjernom življenju Benediktove
karizme u molitvi i konkretnim dobročinstvima za svoj narod u odgoju, kulturi i pomaganju
potrebitih, nadbiskup Puljić je podsjetio kako je sveti Benedikt narodima od Sredozemlja
do Skandinavije uspio donijeti kršćansku kulturu križem, knjigom i plugom. Kristovim
zakonom učvrstio je i umnožio uredbe javnog i privatnog života. Time je povezao i
učvrstio duhovno jedinstvo Europe u kojem su se narodi, različiti govorom, podrijetlom
i kulturom, osjećali kao jedan narod Božji – istaknuo je zadarski nadbiskup. Služenjem
svete liturgije u Pakracu je 25. listopada završeno jednogodišnje obilježavanje 315.
obljetnice uspostave grkokatoličke Slavonske eparhije. Svetu liturgiju na eparhijskom
zemljištu u Ulici sv. Roka služio je predsjednik Središnjeg odbora za obilježavanje
Jubileja vikar Milan Vranešić, u zajedništvu sa svećenicima Žumberačkog vikarijata.
Grkokatolička liturgija tako je u Pakracu služena prvi put nakon više od tristo godina,
premda je Pakrac još od 1699. grad kojemu pripada časni naslov grkokatoličkoga biskupskog
sjedišta. Povijesne okolnosti u protekla tri stoljeća potpuno su izbrisale iz kolektivne
crkvene svijesti činjenicu kako Pakracu, uz Marču i Križevce, pripada osobito mjesto
u povijesti Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj. Zahvaljujući velikom zauzimanju Središnjeg
odbora, nakon dugih stoljeća konačno je ispravljena povijesna nepravda i od sada grkokatolici
u Pakracu opet posjeduju zemljište na kojemu će se u budućnosti okupljati i slaviti
Gospodina. Čitanjem imena i prezimena svake do danas poznate žrtve pogubljene prije
70 godina na otoku Daksi, dubrovački biskup Mate Uzinić započeo je propovijed na misi
u crkvi Male braće u Dubrovniku na dan njihova smaknuća, 25. listopada. Istaknuo je
potrebu traženja oprosta od strane onih koji su zločin počinili, kao i nužnost davanja
oprosta od strane onih koji su tim strašnim zločinom izgubili svoje najbliže. Možda
ćemo s pravom reći: mi bismo oprostili, ali nema onih koji traže oproštenje. Vjerujući
istovremeno da žrtve s Dakse sada iz vječnosti na sve gledaju drukčije, kao i da smo
mi kao kršćani sposobni i oprostiti, sve to od nas zahtijeva da oprostimo i onda kad
se ne traži oprost – poručio je dubrovački biskup. Neka nam Gospodin – koji je zasigurno
bio s našom braćom na Daksi, koji ih nije ostavio nego je umirao zajedno s njima –
pomogne da i mi umremo sebi, da umremo onim našim osvetama, onim našim ponosima i
da bez obzira na sve budemo oni koji će prvi pružiti ruku. Jer očito, budemo li čekali
da se zatraži oproštenje, nikad nećemo biti u prilici oprostiti. A trebamo biti poput
Krista, on nam je primjer – zaključio je biskup Uzinić. Poglavar Makedonske pravoslavne
Crkve arhiepiskop ohridski i makedonski Stefan, u zajedništvu s metropolitom europskim
Pimenom i metropolitom kumanovsko-osogovskim Josifom, jučer – na blagdan sv. Zlate
Meglenske – postavio je kamen temeljac i blagoslovio gradilište hrama i pastoralnog
centra Makedonske pravoslavne Crkve u Zagrebu, na Novoj cesti. Svečanosti su nazočili
i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna
Kusin, kao i predstavnici državnih vlasti Makedonije te predstavnici drugih kršćanskih
vjerskih zajednica i Islamske vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj. U ime zagrebačkog
nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića skupu je nazočio predsjednik Povjerenstva za
ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije mons. Zvonimir Sekelj, zajedno s tajnikom
Povjerenstva dr. Zvonimirom Kurečićem, tajnikom Vijeća Hrvatske biskupske konferencije
za ekumenizam i dijalog dr. Jurom Zečevićem, te provincijalom Hrvatske salezijanske
provincije sv. Ivana Bosca don Pejom Orkićem. Arhiepiskop Stefan zahvalio je državnim
i gradskim vlastima na dosadašnjoj potpori, a Makedoncima je poručio: poštujte Hrvatsku
i hrvatski narod i budite im zahvalni što su vam dali dio zemlje i neba koji im je
Bog udijelio da ih imaju. Nikada ne zaboravite dobra djela i blagodati koje imate
od ovog naroda i od ove zemlje. Uvijek se sjećajte otvorenih vrata Katoličke Crkve
i srdačnosti na koju nailazite kod braće Hrvata. Želim mir od Boga i jedinstvo među
vama i da pokažete da živite po vjeri s Bogom i da zato gradite hram. Budite zahvalni
i odani građani ove zemlje i ne zaboravite Makedoniju. Čuvajte naše duhovne vrednote
i kulturne posebnosti. Predsjednik Sabora Josip Leko potvrdio je važnost ovoga
čina ne samo za Makedoniju i za makedonsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, već i za
hrvatsku državu i društvo. To je dodavanje kamena temeljca hrvatskom demokratskom
društvu i njegovim vrijednostima, a to su snošljivost, uvažavanje i razumijevanje.