Na povratku iz Koreje Papa razgovarao s novinarima

Stigavši iz Koreje u Rim, Papa je odmah posjetio rimsku baziliku Svete Marije Velike te pred Gospinu sliku stavio rukovet cvijeća koji je poklonila jedna korejska djevojčica. Papa je u zrakoplovu, tijekom leta prema Italiji, razgovarao s novinarima o najvažnijim događajima apostolskoga putovanja po Koreji, o svojim emocijama s raznih susreta, te ponajviše o međunarodnoj situaciji: Irak i Srednji istok.
Dugi razgovor pape Franje s novinarima u zrakoplovu započeo je i završio mislima o korejskom narodu, no novinare je ipak najviše zanimalo što Papa misli o sadašnjoj međunarodnoj situaciji. Prije svega Irak: Spreman sam ići u Irak, ali u ovom trenutku to ne bi bilo najbolje – kazao je Papa te dodao: „zakonito je zaustaviti nepravednoga agresora, zaustaviti, ne velim bombardirati“, pojasnio je Papa. Treba, dakle, dobro promisliti s kojim sredstvima zaustaviti agresora. „Zakonito“ je zaustaviti nepravednoga agresora. No, ne smijemo zaboraviti koliko se puta s opravdanjem 'zaustavljanja nepravednog agresora' pokorilo narode i vodilo osvajački rat! Ne može samo jedna država odlučiti kako zaustaviti ili kako treba zaustaviti nepravednoga agresora – ustvrdio je Sveti Otac.
Glede pak rata na Bliskom istoku, netko je rekao da molitva u Vatikanu s Abu Mazenom i Peresom nije donijela plod. Inicijativa je krenula od ljudi koji vjeruju u Boga, nije bila jalova, odgovorio je Papa. Bez molitve nema ni pregovora ni dijaloga; molitva je dakle bila izraz ljudskoga raspoloženja. Vjerujem da su vrata otvorena. Sada se od dima bomba i rata ne vide vrata, ali molitva ih je otvorila. Ja vjerujem u Boga, vjerujem da Bog gleda vrata i sve koji mole i koji mu se obraćaju za pomoć – ustvrdio je papa Franjo.
Emocije sa susreta s onima koji su trpjeli u Koreji potaknule su razgovor o učincima rata. Govoreći o susretu sa staricama koje su u II. svjetskom ratu bile zatočene u Japanu, Papa je rekao da je u njima vidio bol cijeloga korejskog naroda, podijeljenog, poniženog, pokorenog, ali i dostojanstvenoga. Stoga je Sveti Otac upozorio: moramo dobro razmisliti o svojoj okrutnosti, a glede torture „na sudskim procesima i kojom se služe tajne službe“ rekao je da je mučenje grijeh protiv čovječnosti; tortura je zločin protiv čovječanstva, a katolicima velim: Mučenje neke osobe je smrtni, teški grijeh. Čak i više: grijeh je protiv čovječnosti – objasnio je Sveti Otac.
Potaknut upitima novinara, Papa se osvrnuo na dijalog s kineskim narodom, kojeg je nazvao „lijepim, plemenitim i mudrim“. Sveta Stolica održava kontakte, kazao je dodajući da bi želio putovati u Kinu. Netko se od novinara pak zanimao za proces beatifikacije salvadorskog nadbiskupa Romera; „pokrenut je“, pojašnjava Papa, poželjevši da se sada, za ovoga “Božjega čovjeka“sve pojasni i ide žurno.“
Razgovor s novinarima nije mogao proći bez upita o apostolskim putovanjima u 2015. godini: sigurno je putovanje u Philadephjiju za Svjetski skup obitelj, a nije isključeno da se u toj prigodi posjeti New York i Washington. Papa bi želio hodočastiti u svetište Gospe Guadalupske u Meksiko, također i u Španjolsku.
Odgovarajući na upit o privatnom životu i o odmaranju, Papa je rekao da normalno živi u Domu Sveta Marta, a da mu se odmor sastoji u „drugačijem životnom ritmu“; više čitanja, više odmora i slušanja glazbe – objasnio je papa Franjo.
Glede pak odnosa s Papom emeritusom, rekao je da je njihov odnos „bratski“, i da se s njim uvijek savjetuje. A o odreknuću pape Benedikta XVI., rekao je da je njegova je odluka „otvorila vrata“; ta su „vrata institucionalna, a ne iznimna“, jer se naš život produžio, a u nekim godinama osjetiš da više nisi sposoban dobro upravljati, tijelo se umara… premda je zdravlje dobro, nisi sposoban nositi se sa svim problemima koje ima Crkva – rekao je papa Franjo te dodao:
Vjerujem da je papa Benedikt XVI. 'probio led'. Ponavljam, možda će neki teolog reći da to nije ispravno, ali ja tako mislim. Povijest će pokazati. Netko bi mi mogao reći: „A ako vi jedan dan osjetite da ne možete ići naprijed?“ I ja bih učinio isto kao i papa Benedikt XVI. Puno, puno bih molio, ali bih učinio isto – zaključio je papa Franjo.