Kardinal Filoni o svojem posjetu Iraku

Primiče se kraju misija kardinala Fernanda Filonija, osobnoga izaslanika pape Franje u Iraku. Kardinal se, naime, sutra, 20. kolovoza, vraća u Rim, dok se danas u Baghdadu susreo s iračkim predsjednikom Fuadom Masumom, i predao mu pismo pape Franje.
Kardinal se Filoni osvrnuo za našu radijsku postaju na taj susret, u telefonskom razgovoru iz Baghdada, te najprije istaknuo da je bio vrlo srdačan. Predao sam pismo, na koje će Predsjednik odgovoriti. Iznio sam neka iskustva iz proteklih dana, te istaknuo da moj posjet nije bio politički, nego je to bio humanitarni pohod u ime Svetoga Oca, te sam zbog toga prvo pošao u Erbil, gdje je stanje u Kurdistanu još uvijek vrlo ozbiljno i teško, a potom sam došao u Baghdad – objasnio je kardinal.
Problem u Iraku nije samo tragedija za irački narod, za naše kršćane ili za jazide, nego se to odnosi na sve ljude kojima je ljudski rod na srcu – rekao je potom kardinal Filoni. Male ili velike manjine, različite vjere i različite religije; nitko ne može misliti drugačije nego samo to da smo svi zajedno u tom istom ljudskom dostojanstvu koje valja čuvati, štititi i jačati – napomenuo je kardinal.
Na novinarovu primjedbu kako je Sveti Otac na povratku iz Koreje, na tiskovnoj konferenciji u zrakoplovu, među ostalim kazao da je spreman, štoviše, da bi bio rado sâm otišao u Irak, kardinal je Filoni istaknuo da, poznajući Papino srce, njegov um, ali i razloge zbog kojih ga je poslao, nije imao dvojbi da bi u tom trenutku, da je mogao, zacijelo izravno to učinio, shvaćajući sve što bi moglo proizići iz toga. Stoga, vidim da moj predosjećaj nije bio pogrješan – primijetio je kardinal.
Osvrnuvši se pak na Papine riječi da je dopušteno zaustaviti nepravednoga agresora, kardinal je Filoni izrazio mišljenje da je Sveti Otac očitovao to što su izrazili svi kršćani, svi jazidi, sve te izbjegle osobe, koje se samo žele vratiti svojemu životu, svojemu dostojanstvu. Pred tako nesigurnim, teškim stanjem, mislim da tu nije riječ o ratu, mi ne možemo nikada biti za rat, ali ima sukoba u kojima su najsiromašniji – a sjetimo se naših kršćana koji nisu imali oružje, jazida, koji nisu imali oružje – bili su protjerani sa svojih ognjišta, podvrgnuti nasilju u njihovu dostojanstvu, oteti iz njihovih obitelji…. Možemo li na sve to ostati ravnodušni? – upitao se kardinal.
Tu je, dakle, riječ o pravima koje svaka osoba dobre volje ima štititi – dodao je kardinal Filoni. Svatko to ima činiti u skladu sa svojim sposobnostima. Sveti Otac to radi u svoj svojoj duhovnoj i moralnoj sposobnosti. A svatko na građanskoj razini, društvenoj, na razini odgovornosti, ima izvršiti svoj dio. I to tako da se ne vodi rat, nego da se očuva pravo narodâ. Ako ne interveniramo, mogli bismo potom imati genocide, a nakon nekoliko tjedana grižnju savjesti – istaknuo je kardinal te spomenuo kako se to u prošlosti dogodilo u Africi. Nemojmo misliti da je, primjerice, dramatično stanje oko 450 djevojčica otetih ih vlastita doma završen slučaj. To su vidici o kojima bi svaka osoba mogla misliti i upitati se: A da je ta djevojčica, ta djevojka moja sestra, netko iz moje obitelji…. Bih li mogao ostati ravnodušan? Ne bih li učinio sve da ju oslobodim? – upitao je na kraju kardinal Filoni.